Pandemija COVID-19 bolesti dovela je do velike potražnje za zaštitnom medicinskom opremom, koju je zbog toga na tržištima širom svijeta izuzetno teško nabaviti. Kako bi pritekli u pomoć zdravstvenim radnicima, brojni privrednici, kao i inžinjeri koji rade sa 3D štampačima, odlučili su proizvoditi dijelove medicinske opreme.

Radnice i radnici u zdravstvu prvi su na liniji fronta u borbi protiv COVID-19. Zbog visoke izloženosti virusu, neophodno je da imaju opremu koja će smanjiti opasnost zaraze. Jedan dio opreme koji može pomoći smanjenju rizika, jesu i plastični viziri koji dobrim dijelom mogu onemogućiti da virus dopre do lica. Vizir je jedan od proizvoda koji se relativno jednostavno proizvodi uz pomoć 3D štampača, a služi za zaštitu medicinskog osoblja od kapljičnog prenošenja infekcije. Osim toga, moguće ga je dezinfikovati i više puta koristiti, a zdravstveno osoblje ispod vizira nosi i zaštitne maske.

Inicijativa je pokrenuta u nekoliko dijelova Bosne i Hercegovine, a Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) je identifikovao i uvezivao mejkere. Kako bi se ubrzala proizvodnja zaštitne opreme, kroz projekat UNDP-a “Economic Governance for Growth - EGG”, koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, za Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu nabavljena je dodatna oprema za rad. Ova oprema uključuje četiri nova 3D štampača, te filamente i repromaterijal za proizvodnju zaštitne opreme, kao i mašinu za ispitivanje mehaničkih osobina materijala.

„Ideja je da izrađujemo zaštitnu opremu za sve kojima je potrebna, dok se tržište ne zasiti. Počeli smo sa izradom zaštitnih vizira, a možemo raditi i vezice za maske, kao i račve za respiratore, ukoliko se ukaže potreba“, kaže Adi Pandžić, viši asistent na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Iako će opremu primarno koristiti za proizvodnju zaštitnih vizira u okviru borbe protiv pandemije COVID-19, nakon krize će istom opremiti Labaratorij za ispitivanje polimernih materijala Vlade Kraljevine Norveške.

„U Bosni i Hercegovini se mali broj ljudi ozbiljno bavi ispitivanjem polimera. Mi želimo uvesti predmete kroz koje će studenti istraživati polimere, a Labaratoriju ćemo koristiti za nastavu, istraživanja, inovacije i razvoj. Ovo je jako važan korak u nastavnom procesu, jer do sada nismo imali prilike više istraživati polimere, koji su jako važan dio industrije danas“, navodi Pandžić.

Kad se male ruke slože…

Umrežavanjem MakerSpace-ova širom Bosne i Hercegovine i korištenjem 3D štampača u školama i drugim obrazovnim ustanovama, omogućena je podjela zaštitnih vizira u brojnim zdravstvenim ustanovama. Kako bi dali svoj doprinos, učenici i profesori Srednje strukovne škole u Orašju krajem marta su započeli proizvodnju zaštitnih vizira za medicinsko osoblje. Ova škola prošle godine je podržana u okviru UNDP-ovog projekta “Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta – EGG”, koji finansira Vlada Kraljevine Norveške. U okviru podrške, škola je dobila raznovrsnu STEM opremu, uključujući i 3D štampače. Uz podršku profesora Alena Aljukića, učenici ove škole krenuli su sa izradom vizira napravljenih pomožu 3D štampača, a namjenjenih za uposlenike i uposlenice Županijske bolnice Orašje i Doma zdravlja Orašje.

Slijedeći primjer svojih kolega iz drugih sredina, i Osnovna škola braće Radića Domaljevac počela je izradu plastičnih zaštitnih vizira za glavu, izrađenih 3D tehnologijom. U prvoj fazi planirano je izraditi 10 plastičnih vizira, za potrebe medicinskog osoblja Doma zdravlja Domaljevac. Za realizaciju ovoga projekta u školi koriste opremu i materijal u STEM učionicama, koje su opremljene u okviru  projekta „Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta - EGG“.

Opremu u STEM učionici, koja je nabavljena putem projekta EGG, Osnovna škola “Huso Hodžić” Tešanj također je iskoristila za borbu protiv COVID-19. U protekloj sedmici proizveli su i isporučili preko 100 vizira za medicinsko osoblje Doma zdravlja Tešanj, Opće bolnice Tešanj i Doma zdravlja Maglaj. Iz škole poručuju da nastavljaju sa izradom vizira, te da pokušavaju usvojiti proizvodnju još nekoliko korisnih proizvoda. U proizvodnju su se, uz podršku Vlade Kraljevine Norveške i UNDP-a, uključile i osnovne škole “Ćamil Sijarić” iz Nemile, “Vladimir Nazor” iz Odžaka, te Tehnička škola Zenica. 

I u gradačačkoj Osnovnoj školi „Dr. Safvet-beg Bašagić“ proizvedeni su prvi viziri. Koristeći 3D tehnologiju printanja, nastavnici ove škole su, uz podršku uprave škole, proizveli prve komade prema besplatnom modelu češke kompanije Prusa, koji će se koristiti u svrhu zaštite medicinskog osoblja u Domu zdravlja Gradačac, te za potrebe apoteka i javnih ustanova. UNDP je tokom 2019. godine nabavio 3D printere, Arduino setove, m-botove i drugu vrstu opreme za ovu školu, kako bi se poboljšala redovna nastava, te formirale nove sekcije. Također, četvoro nastavnika iz škole Safvet-beg Bašagić prošlo je petodnevnu STEM obuku na kojoj su i bazirali program radionica u svojoj školi.

Saradnja UNDP-a i Evropske unije 

U okolnostima pandemije, lokalne kompanije odlučile su svoje proizvodne kapacitete usmjeriti i ka proizvodnji prijeko potrebne opreme za zdravstvene radnike. U prostorijama kompanije „Jusri“ u Potkozari kod Goražda trenutno je u toku intenzivna proizvodnja zaštitnih vizira za ljekare i medicinske sestre. Ovu aktivnost podržala je Evropska unija kroz projekat “Odgovor na COVID-19”, koji provodi UNDP u saradnji sa drugim UN agencijama i međunarodnim partnerima. Kompanija “Jusri” umjesto tehnologije 3D printanja koristi svoje kapacitete i resurse u području brizganja plastike, kako bi vizire proizveli u što kraćem roku. 

Važnost STEM obrazovanja

U posljednje vrijeme STEM oblasti i obrazovanje postaju sve popularniji u svakodnevnom žargonu. STEM je akronim od engleskih riječi nauka, tehnologija, inžinjering i matematika, a fokus je na praktičnom radu, povećavanju interesa djece za tehničkim i naučnim zanimanjima, te razvoju vještina komunikacije i saradnje, kao i jačanju samopouzdanja djece u pristupu rješavanja problema. Organizovana STEM nastava osposobljava djecu da praktično razmišljaju i djeluju, razvija njihove logičke vještine i stvara osnovu za daljnje uspješno i primjenjivo obrazovanje. Ulaganjem u STEM obrazovanje i obuku od djetinjstva, promoviše se društvo koje cijeni i primjenjuje znanja, a tako se i jača konkurentnost radne snage na globalnom tržištu, što je već odavno na listi prioriteta mnogih razvijenih država. U okolnostima pandemije i potrebama za nabavkom i proizvodnjom na lokalnom tržištu, upravo znanja iz STEM oblasti su se pokazala ključnim za borbu protiv virusa i zaštitu onih koji su najizloženiji.