Mostar Fotografija: UNsplash / Anton Sharov

Kako finansiranje mjera adaptacije na klimatske promjene može pomoći u upravljanju rizikom u Bosni i Hercegovini

U 47 zemalja u razvoju, u četiri regije, uz podršku 14 partnera, Nacionalni planovi prilagođavanja na klimatske promjene (NAP)  integrišu i promovišu mjere i aktivnosti koje se odnose na promjenu klime širom svijeta. NAP-ovi ujedno pomažu zemljama da ispune svoje obaveze proistekle iz Pariškog sporazuma i postignu ciljeve održivog razvoja.

Ključni dio Nacionalnih planova prilagođavanja na klimatske promjene obuhvata integrisanje mjera prilagođavanja u srednjoročno i dugoročno planiranje i finansiranje.

PRILAGOĐEN PRISTUP

NAP projekt u Bosni i Hercegovini (BiH) je usmjeren na finansiranje na opštinskom nivou i programiranju po principu ‘’odozdo prema gore’’. Glavni cilj je da se poboljšaju mehanizmi koordinacije za planiranje u različitim sektorima kroz jačanje klimatskih mjera na državnom i entitetskim nivoima. Istovremeno, ovaj projekt pomaže u razvoju okvira finansiranja mjera adaptacija na opštinskom nivou, uključujući pronalaženje rješenja za finansiranje.

U četiri odabrane opštine, projekat istražuje mogućnosti finansiranja borbe protiv klimatskih promjena s ciljem budućeg  investiranja i analizira mogućnosti za podsticanje privatnog sektora za preduzimanjem adekvatnih mjera. Razvoj alata za pomoć u planiranju i finansiranju prilagođavanja na klimatske promjene pomoći će da se osiguraju sredstva u srednjoročnim i dugoročnim planovima, a kako bi se projektovale „isplative“ intervencije prilagođavanja.

Banja Luka Fotografija: UNDP/Siniša Nenadić

PODRŠKA PRIPRAVNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI

Jedan od najefikasnijih mehanizama prilagođavanja upravljanja rizicima od katastrofa je uspostavljanje shema osiguranja. Uz podršku UNDP-a u BiH i finansiranje putem Programa podrške spremnosti i pripravnosti Zelenog klimatskog fonda (GCF), ta aktivnost je u toku.

U ovaj proces su uključene različite institucije: Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske koje je ujedno i kontakt institucija UNFCCC-a i GCF-a za BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao ministarstvo na državnom nivou koje je zaduženo za koordinaciju aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kao i drugi partneri.

UPRAVLJANJE KATASTROFAMA

Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, očekuje se da će se godišnji gubici od poplava u BiH petostruko povećati do 2050. godine, odnosno i do 17 puta do 2080. godine. Prepoznata je potreba da se više djeluje u oblasti osiguranja od poplava i drugih mehanizama za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa.

„Uspostava sistema osiguranja od poplava i drugih prirodnih katastrofa za pravna lica, poljoprivredna gazdinstva, javne i stambene objekte može doprinijeti smanjenju rizika od poplava i drugih prirodnih katastrofa. Kroz projektne aktivnosti potičemo diskusiju između ključnih aktera u ovoj oblasti kako bi se definisao model osiguranja upravljanja rizikom koji je primjenjiv u Bosni i Hercegovini“, istakla je Raduška Cupać, UNDP rukovodilac projekta.

Banja Luka Fotografija: UNDP/Siniša Nenadić

POOL ZA PREUZIMANJE RIZIKA U SKLOPU MJERA SUČELJAVANJA SA KLIMATSKIM PROMJENAMA

Jedan od modela upravljanja rizicima je javno-privatni gdje bi se formirala grupacija osiguranja od poplava. Članice te grupacije bila bi osiguravajuća društva koja imaju finansijske kapacitete da mogu prihvatiti rizike od poplava.

Stručnjak za osiguranje prof. dr. Jelena Kočović je naglasila da „se bez uvođenja obaveznog osiguranja od katastrofalnih rizika ne možemo izboriti sa štetnim posljedicama. Ogromni finansijski gubici od poplava koje je BiH pretrpjela 2014. godine, predstavljaju podsjetnik da se više ništa ne smije prepustiti slučaju.“

Procjenjuje se da su poplave 2014. godine u BiH prouzrokovale štete u visini 15% BDP-a. Ex ante osiguranje od poplava predstavlja važan finansijski mehanizam  npr. prilikom obnove zgrada oštećenih od poplava, grupacija za osiguranje od poplava može ugovorno propisati korištenje materijala i procesa otpornih na klimatske promjene.

KAKO IZGLEDA OSIGURANJE OD KATASTROFA U KONTEKSTU KLIMATSKIH PROMJENA?

Zbog nepostojanja sveobuhvatnog mehanizma osiguranja od prirodnih katastrofa, samo 14,9 posto ukupnih procijenjenih gubitaka od poplava iz 2014. godine je bilo pokriveno osiguranjem. Od tih gubitaka manje od jedan posto pokriveno je budžetskim rezervama, a manje od dva posto osiguranjem; velika većina gubitaka nikada nije nadoknađena. U 2014. godini samo šest građana u BiH bilo je pokriveno osiguranjem u slučaju poplava.

U saradnji sa Udruženjem društava za osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, projekat doprinosi razmatranjima modela osiguranja u slučaju katastrofa i podržava inicijative da udruživanje osiguravajućih društava postane obavezno kako bi se zaštitila imovina koja je izložena sve većim prirodnim katastrofama.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda napominje da se ‘pružanjem ekonomske zaštite od rizika i opasnosti i mobilizacijom štednje, značajno doprinosi finansijskoj stabilnosti i razvoju ekonomskog sistema. Danas, u vrijeme kada svjedočimo brojnim prirodnim katastrofama, poput katastrofalnih poplava 2014. godine, industrijskim nesrećama i povećanim poslovnim rizicima, uloga osiguravatelja svakodnevno raste’.

UVOĐENJE NOVOG MEHANIZMA OSIGURANJA IMOVINE

U okviru inicijative UNDP BiH, razvija se novi proizvod kako bi se osigurala imovina od štete usljed prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama, uključujući poplave, klizišta, zemljotrese i ekstremne vremenske događaje. Proizvod podrazumijeva uvođenje jednog vida obaveznog osiguranja za pojedinačne stambene zgrade u slučaju četiri najčešće vrste katastrofa.

‘Kada bi osiguranje od najčešćih prirodnih katastrofa bilo obavezno za sve stambene objekte, poput zakonske obaveze osiguranja od odgovornosti za sva vozila, time bi se omogućilo da cijena osiguranja stambenih jedinica od prirodnih katastrofa bude svima pristupačna’, izjavio je prof. dr. Safet Kozarević, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Ovaj proizvod osiguranja razvijen je u sklopu UNDP-ovog portfolija za prilagođavanje na klimatske promjene, u saradnji s Udruženjem društava za osiguranje FBiH. U razvoju proizvoda sudjelovali su predstavnici UNDP-a, sektora osiguranja FBiH, Udruženje društava za osiguranje FBiH, te domaći stručnjaci. Ova vrsta obaveznog osiguranja od prirodnih katastrofa u skladu je sa zahtjevima Evropske unije i već se primjenjuje u velikom broju kako razvijenih, tako i zemalja u razvoju.

Kroz NAP, i druge inicijative UNDP-a u BiH, osigurana je podrška i bolje razumijevanje značaja osiguranja u kontekstu boljeg suočavanja s izazovima klimatskih promjena.

ULAGANJE U PRILAGOĐAVANJE

Definisanjem jasnih uloga i odgovornosti različitih učesnika na entitetskim, opštinskim i kantonalnim nivoima, projekt podstiče planiranje prilagođavanja na klimatske promjene. Ujedno unapređuje se znanje i tehnička sposobnost kako bi se smjernice za primjenu politika adekvatno primijenile. Također, projekt pruža podršku sudionicima koristeći postojeće klimatske procjene za podršku srednjoročnom i dugoročnom budžetiranju i planiranju prilagođavanja na klimatske promjene.

Ovaj paket rješenja kao i predložene intervencije, zasnivaju se na znanju i dokazima  kako bi kreatori  politika i ministarstava finansija, bili adekvatno informisani prilikom procesa planiranja, čime bi se obezbijedilo da se održivosti i prilagođavanju na klimatske promjene unutar NAP-a u BiH, posveti odgovarajuća pažnja.

Za više informacija o projektu NAP BiH, posjetite profil projekta ovdje.

Za više informacija o projektu sliva rijeke Vrbas, posjetite profil projekta ovdje.

Više informacija o UNDP-u BiH potražite ovdje.

Fusnote: autori teksta Andrea Egan, Ajla Mostarac, Slađana Bundalo / fotografije: Siniša Nenadić i Andrea Egan za UNDP BiH, fotograf UNsplash: Anton Sharov

UNDP UNDP širom svijeta