Vaso Savić u porodičnom voćnjaku Fotografija: Siniša Nenadić/UNDP BiH.

S pogledom na vrhove Manjače i Vlašića, voćnjak Vase Savića jedan je od rijetkih na kojem se uzgajaju breskve u poljima oko Laktaša. Voćka najrasprostranjenija u Italiji i Španiji, breskva je u unutrašnjosati BiH – u Savićevom rodnom selu Miloševci – neobična kultura za uzgoj, i češće ju je moguće vidjeti u jadranskim obalnim područjima Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

„Breskva ovdje nije česta u ovoj mikro lokaciji oko Laktaša. Kada sam prvi put posadio breskvu u svom selu [1987. godine], svi su se čudili jer je to mediteranska kultura – iako vrlo lijepo voće“, prisjetio se Vasić.

Ono što se prije nekoliko decenija činilo neobičnim za kontinentalnu klimu sjeverne Bosne, sada izgleda kao vjesnik klimatskih promjena jer je ta voćka, kako objašnjava Savić, otpornija na suše koje su postale sve češće i sve intenzivnije. Savić primjećuje da se kontinentalna klima u regiji, koju odlikuju četiri različita godišnja doba, mijenja – a s njom i voće. 

Promjena klime

Ovaj 62-godišnji voćar je u ovu granu poljoprivrede ušao prije 40 godina, a karijeru je započeo radeći za gradiško preduzeće „Plantaže“ koje je tada bilo u državnom vlasništvu, a kasnije i kod privatnih vlasnika. Savić je godinama blisko sarađivao sa studentima, istraživačima i profesorima radeći na berbi i ispitivanju različitih vrsta voća. To raznoliko, ali specijalizovano iskustvo pružilo mu je znanje koje sada koristi za uzgoj vlastitih 200 stabala breskve, 150 stabala trešanja i višanja i desetina stabala jabuka, krušaka i šljiva, kao i za održavanje voćnjaka drugih vlasnika.

„Došlo je do promjene klime; to svi osjete, i to ne u pozitivnom smislu“, objašnjava Savić, dodajući da se sada dešava da se ljetne temperature javljaju u januaru, ali i zimsko vrijeme u proljeće kada voćke cvjetaju.

U cilju borbe protiv neželjenih posljedica temperaturnih oscilacija, potrebna su velika ulaganja u sisteme zaštite, za šta Savić kaže da voćari u Bosni i Hercegovini teško da će učiniti, s obzirom na to da je za tu oblast malo državnih subvencija i da su slaba primanja.

„Država je uvijek bila siromašna i nije mogla subvencionirati naše potrebe“, kaže on, „a to su višegodišnji poduhvati koji zahtijevaju velika ulaganja. U vremenima kada je klima bila povoljna, mogao je svako biti voćar, čak i bez velikih sistema za zalijevanje“.

Dio rješenja

Kroz projekat Unapređenje procesa izrade Plana prilagođavanja BiH na klimatske promjene (NAP) za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), koji u BiH provodi UNDP, a finansira Zeleni klimatski fond, prepoznaje se da postizanje otpornosti poljoprivrede zahtijeva osnaživanje ugroženih poljoprivrednika razvijanjem njihovih vještina i znanja u korištenju održivih poljoprivrednih praksi. Otporna poljoprivreda se može efikasno nositi s klimatskim šokovima, uz istovremeno povećanje proizvodnje koristeći pametnije i ekonomski efikasnije metode.

Savić je shvatanja da su prilagodljiva poljoprivreda i njegovanje biološke raznovrsnosti odgovori na nekoliko izazova održivog razvoja. Od rješenja zasnovanih na prirodi do klimatskih, zdravstvenih pitanja, sigurnosti hrane i vode, te održivog preživljavanja, odabir šta saditi i kada saditi u promjenljivim klimatskim uslovima predstavljaju temelj na kojem možemo  graditi bolju budućnost. Davanjem prioriteta mjerama u najranjivijim sektorima, država je utvrdila korake za jačanje budućeg prilagođavanja. Jedna od identifikovanih mjera u okviru NAP-a BiH je uvođenje sorti i hibrida usjeva otpornih na klimu, koji mogu pomoći poljoprivrednicima, poput porodice Savić, kako bi izbjegli gubitke zbog nepovoljnih klimatskih uslova. Prelazak na nove, prilagodljivije načine poljoprivrede zahtijeva daljnju podršku poljoprivrednika proizvodnji u promijenjenim klimatskim uslovima.

Izgradnja otpornosti ne zavisi samo od načina na koji poljoprivrednici upravljaju resursima, nego i od toga koliko lokalne, nacionalne i globalne institucije podržavaju poljoprivrednike. Samo uz pravilno planiranje prilagođavanja na klimatske promjene i budžetiranje, najosjetljiviji sektori – poput poljoprivrede – mogu očekivati sistemsku, adekvatnu i održivu podršku i od lokalnih institucija i od donatora.

Kako bi to bilo moguće, institucije vlasti uključene u proces NAP-a su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt institucija BiH za UNFCCC i GCF, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao ministarstvo na državnom nivou zaduženo za koordinaciju aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene u cijeloj zemlji, te Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Intenzivnije suše

Savićevi roditelji su podigli njega i njegova dva brata u porodičnoj kući koju on još uvijek često koristi kada dođe da održava voćnjak i kada ugosti svoje sinove i njihove porodice. Odrastao je u porodici koja je živjela od poljoprivrede, a interes za proizvodnju voća je došao prirodno. Kako ni njegova braća ni njegova dva sina nisu odabrali istu profesiju, odlučio je raditi kao savjetnik i stručnjak za hortikulturu za brojne voćnjake u regiji, umjesto proširivanja svog vlastitog.

Većina vlasnika velikih voćnjaka s kojima radi, žive od drugih poslova, ističe Savić i dodaje da je preživljavanje od proizvodnje voća opterećeno s obzirom na ekonomske nesigurnosti bosanskohercegovačkog tržišta, kao i na neizvjesnosti koje sa sobom nose klimatske promjene. U posljednjih 10-15 godina suše koje se ponavljaju su sada usložnjene mrazevima.

„Suše se stalno javljaju, ali postaju sve intenzivnije. Zime postaju blage, a ljeta sve toplija. Nije raspoređeno onako kako bi trebalo biti“, kaže on. „Ne možemo reći da smo zadovoljni, ali ako svake treće godine imamo berbu – onda možemo reći 'dobro je!'“.

Ono što se događa zbog suše, objašnjava pokazujući problematične grane, jeste da drvo povuče vlagu iz plodova koji se zatim deformišu i ne razvijaju se, te tako ne uspijevaju sazrijeti.

„Može se dogoditi da u razdoblju cvata dođe do suše i da drvo dehidrira plod ako u tlu nema dovoljno vode... Voće ostaje deformisano. I dalje se to voće može iskoristiti za nešto, ali nema soka i to se ne može popraviti. Tada ono nema tržišnu vrijednost ... „.

Ispitivanje otpornosti na sušu

Tokom svoje četiri decenije u svojstvu profesionalnog voćara, Vaso Savić je naučio kako su neke kulture otpornije na manjak vode u odnosu na druge, a breskve su su tu prvak.

„Breskva je otpornija na sušu“, kaže on i dodaje da postoje načini okopavanja oko stabala kako bi tlo očuvalo više vlage od jeseni do proljeća, kao priprema za sušnu sezonu.

Iskustvo ga je naučilo da osim breskve, i trešnje mogu podnijeti sušu jer njihova sezona berbe pada prije vrućih ljetnih mjeseci (iako je i dalje potrebno njegovati, te se s njom treba postupati s posebnom pažnjom tokom cijele godine). Vinogradi su takođe tolerantniji na sušu od stabala jabuka i krušaka, pojasnio je Savić.

Zakržljalo voće nije jedini problem koji se javlja zbog suše. Potkornjak, koji prvo napada najslabije drveće, sve se češće pojavljuje, a to zahtijeva dodatne napore da se stabla nahrane i ojača njihova otpornost na štetočine.

S obzirom na to da je većina ranijih generacija pesticida zabranjena u skladu sa standardima EU, voćari bi trebalo više napora prvenstveno da ulažu u hranjenje i njegu drveća. A to je, napominje Savić, za mnoge uzgajivače skupo.

Restrukturisanje i okretanje ka klimatski otpornijim usjevima zahtijeva mnogo pažljivog rada i godine testiranja i ulaganja, ali i dosta sreće.

„Prije smo znali s koje će strane kiša doći“, objašnjava Savić pokazujući prema nebu. „Sada je potpuno nepredvidljivo kada će doći hladni vjetrovi“.

Uvođenje predvidljivosti

U cilju kreiranja mjera predvidljivosti za poljoprivrednike, projekat NAP BiH unapređuje planiranje prilagođavanja s naglaskom na najranjivije sektore – uključujući upravljanje vodama, poljoprivredu i šumarstvo – nadograđivanjem baze znanja za prilagođavanje, dajući prednost intervencijama prilagođavanja srednjoročno, izgradnjom institucionalnih kapaciteta za integrisanje prilagođavanja na klimatske promjene i demonstriranja inovativnih sredstava za finansiranje prilagođavanja na subnacionalnom i lokalnom nivou.

Podržavajući vladu u unapređenju NAP procesa i postizanju ciljeva zacrtanih Pariskim sporazumom i Agendom 2030 za održivi razvoj, resursi Zelenog klimatskog fonda (GCF) se koriste ne samo za podršku poljoprivrednicima, nego i za omogućavanje vlastima da integrišu rizike vezane za klimatske promjene, strategije suočavanja – i mogućnosti – u tekuće procese razvojnog planiranja i budžetiranja.

Icon of SDG 08 Icon of SDG 13 Icon of SDG 15

UNDP UNDP širom svijeta