Klimatske debate sa mladima - Selma Idić predsjednica AIESEC u BiH

Dvadesetpetogodišnja Emina Kuhinja se opredijelila za promjenu ishrane nakon što je saznala za negativne učinke na prirodu uzrokovane proizvodnjom mesa i drugim segmentima prehrambene industrije koje vidi kao opterećenje za životnu sredinu.

„Plant-based ishrana u mojoj glavi i dalje djeluje apstraktno, ali smatram da je to lijepa budućnost, zato što kad posmatram ljude na internetu koji se tako hrane, oni svi djeluju dosta pozitivno, zdravo, fit, što nekako u mojoj glavi možda bi i djelovalo kao neka moguća potencijalna budućnost ishrane.“

Emina, istraživačica i aktivistkinja iz Sarajeva, koja je tek započela svoju karijeru na polju političkih nauka, pronašla je lijepu simbiozu u ideji da ono što djeluje na nečije tijelo dobro djeluje i na okolinu.

Emina Kuhinja, youth activist Photo: courtesy of Emina

Transformacija sistema prehrane

Emina je nedavno učestvovala na Akademiji klimatskih promjena koju je u Bosni i Hercegovini organizovao projekat koji realizuje UNDP, a finansira Zeleni klimatski fond, „Unapređenje procesa Plana prilagođavanja na klimatske promjene za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene“.

Družeći se s mladim političarima, aktivistima i novinarima, Emina je saznala više o uticajima klimatskih promjena na poljoprivredu, upravljanje vodama, zdravlje ljudi i privredu. To iskustvo je vidjela kao značajnu priliku koja ju je natjerala da još više razmisli o tome kako postupamo s prirodom i kako naše svakodnevne navike utiču na okolinu i pogoršavaju posljedice klimatskih promjena.

Grupna fotografija učesnika Akademije klimatskih promjena

Tema Međunarodnog dana mladih 2021. godine je „Transformisanje prehrambenih sistema: inovacije mladih za ljudsko i planetarno zdravlje“. U Bosni i Hercegovini, UNDP NAP tim je svjestan da uspjeh takvih globalnih napora neće biti postignut bez značajnog učešća mladih ljudi. Oni znaju da kada je riječ o transformaciji prehrambenih sistema, mladi često prednjače.

„Mislim da treba izgraditi tu svijest, jer dosta ljudi ne razumije šta se dešava, ne razumije procese“, kaže Emina. „Prvo nam je potrebna edukacija, pa onda mijenjanje navika“.

Informisane odluke = zdravi izbori

Tokom ovogodišnjeg Foruma mladih Ekonomskog i socijalnog vijeća (ECOSOC), održanog u aprilu, mladi učesnici su naglasili potrebu rada na uspostavi pravednijih prehrambenih sistema. Istaknuli su potrebu donošenja informisanih odluka o izboru hrane kroz povećanje globalnog obrazovanja o najzdravijim i najodrživijim mogućnostima za pojedince i životnu sredinu.

Glas mladih

Prema UNDP-ovom „Glas građana za klimu",  najvećem istraživanju javnog mnijenja o klimatskim promjenama ikada provedenom, 72% osoba mlađih od 18 godina u Bosni i Hercegovini je reklo da klimatske promjene predstavljaju hitnu situaciju. Evidentno je da se trebaju čuti potrebe i težnje mladih ljudi, te podržati njihova uloga kao pozitivnih pokretača promjena. Kako bi se podstaknula rasprava o klimatskim promjenama među mladima u BiH i osiguralo da se njihov glas čuje na 26. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, projekat NAP, u partnerstvu s Internationale des Étudiants en Sciences Économiques et Commerciales (AIESEC) - organizacija pod vodstvom mladih – organizovao je debate o klimatskim promjenama 2021.

Nema mjesta za raspravu: moramo promijeniti svoje navike

Bilo da se radi o prehrambenim sistemima, životnoj sredini ili uticaju klimatskih promjena, 19-godišnja Anastasija Đorđa Bosančić iz Banje Luke je spremna o tome razgovarati. Isticanje važnosti promjene naših navika kako bismo bili pažljiviji prema životnoj sredini, te naglašavanje onoga što institucije Bosne i Hercegovine trebaju učiniti u skladu s Pariškim sporazumom su bile centralne teme u debatama za mlade AIESEC-a o klimatskim promjenama.

Pobjednica debate, Anastasija Đorđa će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na COP26 u Glasgowu.

„Iako mi nismo direktno odgovorni za klimatske promjene, to su naše pređašnje generacije, mi smo ti koji će ih osjetiti na svojoj koži“, kaže ova studentica međunarodnih odnosa. „Za 10-20 godina kada budemo trebali biti uspješni poslovni ljudi, imati svoje porodice i karijere, klimatske promjene će biti na vrhuncu i ono što sada uradimo će se odraziti na te godine“.

Ističući kako su je roditelji odgajali da bude oprezna prilikom odbacivanja otpada i kako priroda pati od ljudskih uticaja, Anastasija Đorđa nosi tu svijest sa sobom i pokušava je prenijeti na mlade ljude oko sebe. Svakodnevnim razgovorima i vlastitim primjerom, učešćem u projektima i događajima međunarodnih organizacija posvećenim tome, ona pokušava donijeti promjene.

„Mislim da se stalno odgovornost preusmjerava na velike korporacije i vlade država – što je generalno tačno –  ali svako od nas bi mogao dati svoj doprinos“, istakla je. „Kada govorimo o klimatskim promjenama, ljudi smatraju da je to otapanje glečera na Antarktiku ili da je zagađen neki okean daleko od nas. Međutim, ono što ne vidimo je da su naše rijeke zagađene. I niko se na to ne obazire“.

Baš kao i Emina, Anastasija Đorđa dio rješenja vidi u promjeni ličnih navika, a svijest o sistemima prehrane među prioritetima.

„Usmjereni smo na potrošnju. Ne pitamo se, ako jedemo neku hranu, šta je sve moralo biti žrtvovano da bismo mi to imali na tanjiru ", kaže ona. „Trebali bismo smanjiti potrošnju mesnih i mliječnih proizvoda životinjskog porijekla. Uvijek postoje zdrave alternative jednom dijelu prehrane koji možemo preobraziti, bez obzira na budžet kućanstva“.

Za Anastasiju Đorđu, provjera sastojaka i oznaka nutritivne vrijednosti kako bi provjerila da li je njena hrana vještačka ili prirodna, jednostavna je stvar koja ne oduzima previše vremena.

„Definitivno mogu reći da se promijenilo to da ljudi više obraćaju pažnju na ono što jedu. Ne trebamo plašiti jedni druge, već bismo trebali postati svjesni problema i početi vrijedno raditi na rješavanju“.

Anastasija Đorđa Bosančić and friend Nikola Lukic. Photo: courtesy of Anastasija

Mladi su okosnica Plana prilagođavanja (NAP) BiH na klimatske promjene

U okviru Plana prilagođavanja BiH na klimatske promjene, institucije planiraju podići svijest i unaprijediti edukaciju o potrebi prilagođavanja na klimatske promjene kako bi podržale razvoj održivog, klimatski otpornog i odgovornijeg poljoprivrednog sektora. Institucije uključene u NAP projekat su Ministarstvo za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt institucija UNFCCC-a i GCF-a, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine kao nadležno ministarstvo na državnom nivou za koordinaciju aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene u zemlji, te Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.

S obzirom na promjenjivu klimu, Planovi prilagođavanja na klimatske promjene predstavljaju temelj za proaktivno prilagođavanje. Promocijom ambiciozne klimatske akcije u cijelom svijetu, ovi planovi također osiguravaju da zemlje mogu podržati svoje građane.

Podržavajući nadležne institucije u unapređenju procesa razvoja NAP-a i postizanju ciljeva navedenih u Pariškom sporazumu i Agendi za održivi razvoj do 2030. godine, resursi Zelenog klimatskog fonda (GCF) se koriste za podizanje svijesti parlamentaraca, mladih političara i mladih generalno, o važnosti integrisanja rizika povezanih s klimatskim promjenama, strategije suočavanja - i mogućnosti - u tekuće procese planiranja razvoja i budžeta. Mladi su centralni dio tog procesa. Tim NAP projekta će nastaviti sa integracijom mladih, te pozdraviti i pojačati njihove napore kako kolektivno, tako i pojedinačno u cilju obnove planete i zaštite života.

Icon of SDG 03 Icon of SDG 04 Icon of SDG 11 Icon of SDG 12 Icon of SDG 13 Icon of SDG 15 Icon of SDG 17

UNDP UNDP širom svijeta