Fotografija: Skijaši na Jahorini. Fotografija: Sulejman Omerbašić/UNDP BiH

Iako je vrijeme na njoj možda nepredvidljivo, olimpijska ljepotica Jahorina – jedna od planina na kojoj su se održavala sportska takmičenja tokom Zimskih olimpijskih igara 1984. – decenijama privlači hiljade skijaša.

No, posljednjih godina ljubitelji prirode počeli su ovdje navraćati u većem broju i u proljeće, ljeto i jesen.

Brdo mogućnosti

„Naše planine svakako predstavljaju ogromno bogatstvo i nikako ih ne smijemo posmatrati samo kao potencijal za zimski turizam; moramo ih posmatrati kao destinacije na kojima se razvija cjelogodišnji turizam“, kaže Dragan Sokolović, turistički pregalac koji na ovom području radi već više od 35 godina.

Dragan svoju priču počinje od perioda pred sami početak Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine i prisjeća se kako je bio jedan od prvih zaposlenika slavnog hotela Bistrica. Kasnije je radio kao recepcioner hotela i šef recepcije u jednom od najpoznatijih hotela u Jugoslaviji.

Kako raste broj smještajnih kapaciteta, potrebno je mnogo toga učiniti na projektovanju, razvoju i izgradnji pomoćne infrastrukture, naročito one koja bi podstakla vansezonski turizam.

Vrhunac potencijala

Tokom svog radnog vijeka, Dragan je svjedočio rastu turizma u Bosni i Hercegovini i planinskom kompleksu Jahorina. Pamti kako se, zahvaljujući Olimpijskim igrama, žičarom svaki sat moglo prevesti 5.000 skijaša, na ukupno sedam linija koje su radile bez prestanka. Prisjeća se i kako su prije i neposredno nakon Olimpijskih igara na planinama oko Sarajeva – Jahorini, Bjelašnici i Igmanu – otvoreni mnogobrojni hoteli koji su privlačili turiste iz cijelog svijeta.

Razvoju turizma u početku su pogodovale jugoslovenske agencije i državna preduzeća. Pored ulaganja u smještaj, ulagalo se i u svu prateću infrastrukturu. Cijelo Sarajevo i obližnji gradić Pale udružili su snage i zajednički radili na razvoju turizma.

Razvoju turizma u početku su pogodovale jugoslovenske agencije i državna preduzeća. Pored ulaganja u smještaj, ulagalo se i u svu prateću infrastrukturu. Cijelo Sarajevo i obližnji gradić Pale udružili su snage i zajednički radili na razvoju turizma.

U današnje vrijeme, uglavnom zahvaljujući naporima privatnih vlasnika, ulaže se u smještajne kapacitete, ali ne i u prateću infrastrukturu koja je neophodna za cjelogodišnje posjete, napominje Sokolović.

Glavni podstrek

Za izgradnju otpornosti od ključne je važnosti znati kako reagovati.

Stoga projekat „Unapređenje procesa izrade Plana prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene“, koji realizuje UNDP a finansira Zeleni klimatski fond, radi na poboljšanju planiranja i djelovanja u vezi s prilagođavanjem na klimatske promjene, podizanju svijesti i jačanju obrazovanja o potrebi prilagođavanja na klimatske promjene te pružanju podrške razvoju održivog, klimatski otpornog i odgovornijeg turističkog sektora. Sektora koji je itekako svjestan sopstvene ranjivosti na klimatske promjene. U koordinaciji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao ministarstvom na državnom nivou zaduženim za koordinaciju aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene u cijeloj zemlji, te Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao kontakt institucije BiH za UNFCCC i GCF, i Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, NAP za BiH obezbjeđuje temelje za proaktivno prilagođavanje.

Bosnu i Hercegovinu već pogađaju mnogi klimatski ekstremi: intenzivne padavine, toplotni talasi, izuzetno visoke temperature, suše, poplave, olujni vjetrovi i drugo. U narednim decenijama može se očekivati dodatan porast intenziteta i učestalosti ovih ekstrema​​. Kao i u drugim sektorima, klimatske promjene postaju jedno od ključnih pitanja koja utiču na razvoj i upravljanje turističkim sektorom u BiH. U tom pogledu, zimski planinski turizam direktno je izložen posljedicama klimatskih promjena s obzirom na činjenicu da se domaći skijaški centri nalaze na relativno malim nadmorskim visinama te na dominaciju zimske turističke sezone.

Iako to ima negativne implikacije za zimsku turističku sezonu, zbog viših dnevnih temperatura na mediteranskoj obali planinska odmarališta mogu se afirmisati kao nova odredišta tokom ljetne turističke sezone. Shodno tome, važno je detaljno planirati mjere prilagođavanja te načine njihovog finansiranja i realizacije

Kada je riječ o planinskim odmaralištima, izvještaj NAP-a za BiH poziva se na procjene stručnjaka koji navode da „zimska turistička odredišta koja se nalaze ispod 1.500 metara nadmorske visine ubuduće neće moći računati na pouzdane snježne padavine i da bi se granična linija do kraja vijeka mogla pomjeriti do 1.800 metara nadmorske visine“.

Skijaške staze na Jahorini su na samoj toj granici budući da su smještene na nadmorskoj visini između 1.300 i 1.800 metara.

Prije pandemije predviđalo se da će do 2028. godine turistički sektor zapošljavati oko 114.000 ljudi i činiti oko 3,5% BDP-a.

Iako klimatske promjene dodatno produbljuju već prisutne poteškoće koje su svojstvene turističkom razvoju i upravljanju turizmom, postoje određene potencijalne prednosti koje bi planinske zajednice u BiH mogle iskoristiti, navodi se u izvještaju Plana prilagođavanja na klimatske promjene BiH.

Prilagođavanje novoj normalnosti

Čak i prije tri decenije vrijeme je znalo biti hirovito, što se upravo i desilo tokom Olimpijskih igara 1984. godine, kada je kiša isprala snijeg prije početka Olimpijskih igara, a žestoko nevrijeme pogodilo Bjelašnicu neposredno pred početak takmičenja muškaraca u alpskim skijaškim disciplinama. To, međutim, nije spriječilo razvoj turizma, već je za rezultat imalo uviđanje fundamentalne potrebe za prilagođavanjem i snalažljivošću.

Povjerenje raste

Pandemija COVID-19 dovela je do značajnog pada turizma u cijelom svijetu. Prema podacima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, između marta i decembra 2020. broj međunarodnih turističkih dolazaka smanjio se za 83% u odnosu na prethodnu godinu.

Ali povjerenje polako raste. Potreba za inkluzivnim, održivim rastom nikada nije bila izraženija kao sada kada turistički sektor nastoji odgovoriti na nagomilanu potražnju,.

Otpornost tokom cijele godine

Dok se planinska odmarališta obnavljaju po principu bolje ponovne izgradnje, ekonomske prilike za zajednice oko Jahorine možda se više neće koncentrisati samo na zimske sportove te se nazire potencijal za otpornost tokom cijele godine.

Po riječima Dragana Sokolovića, koji se bliži penziji, novi klimatski uslovi doveli su do naleta kreativnosti. Primjećuje da na Jahorini još uvijek postoji mnogo neiskorištenog potencijala, koji vidi kao uskladišteno bogatstvo koje treba strateški osmisliti i pripremiti uz odgovarajuću infrastrukturu.

„Na sve iznenadne promjene vremena treba reagovati aktivnostima koje će zadržati posjetioce“, kaže. „Jahorina nudi toliko mogućnosti, ali ih treba isplanirati“.

Dugotrajna otpornost

S obzirom na promjenjivu klimu, Planovi prilagođavanja na klimatske promjene predstavljaju osnovu za proaktivno prilagođavanje. Putem ovih planova kojima se promovišu ambiciozne klimatske akcije širom svijeta, zemlje takođe osiguravaju podršku svojim građanima.

Kroz podršku vlastima BiH u unapređenju procesa izrade Plana prilagođavanja na klimatske promjene i postizanju ciljeva navedenih u Pariskom sporazumu i Agendi za održivi razvoj do 2030. godine, sredstva Zelenog klimatskog fonda (GCF) koriste se za podizanje svijesti parlamentaraca, mladih političara i mladih o važnosti integrisanja rizika vezanih za klimatske promjene, strategija suočavanja – kao i prilika – u tekuće procese planiranja razvoja i budžetiranja.

Za više informacija o projektu, posjetite profil projekta ovdje.

Za više informacija o UNDP-u BiH posjetite ovdje.

Icon of SDG 08 Icon of SDG 09 Icon of SDG 11 Icon of SDG 13 Icon of SDG 15

UNDP UNDP širom svijeta