Pandemija koronavirusa je najnovija kriza sa kojom se suočava cijeli svijet. Ukoliko se negativan pritisak ljudi na planetu ne smanji, ova kriza neće biti i posljednja, ukazuje UNDP-ov godišnji Izvještaj o humanom razvoju “Sljedeća granica: humani razvoj i antropocen”, koji obuhvata 189 zemalja i teritorija. Izvještaj prikazuje realističniju i manje ružičastu sliku humanog razvoja zahvaljujući novoj eksperimentalnoj prizmi “planetarnog pritiska” (koja se mjeri emisijom ugljen-dioksida i materijalnim otiskom) povezanoj sa Indeksom humanog razvoja (HDI).

Rezultat je novi HDI prilagođen planetarnom pritisku, odnosno PHDI, koji pokazuje kako se globalno razvojno okruženje mijenja kada se humani razvoj poveže sa uticajem na planet: više od 50 zemalja se više ne nalazi u kategoriji zemalja vrlo visokog humanog razvoja, što odražava njihovu zavisnost od fosilnih goriva i veličini materijalnog otiska. Istodobno, zemlje poput Kostarike, Moldavije i Paname napredovale su za 30 pozicija zbog manjeg planetarnog pritiska.

„Uticaj ljudskog djelovanja smanjuje mogućnosti, uništava kvalitet života i produbljuje nejednakosti. Izvještaj razmatra različite načine na koje društva mogu napraviti drugačije izbore. Cilj mu je otvoriti raspravu o tome kako možemo iskoristiti svoju moć za stvaranje bolje budućnosti i proširiti ljudske slobode u ravnoteži s planetom. Jedinstveni doprinos izvještaja je pristup razvoju koji stavlja ljude u središte, ali u ravnoteži sa planetom”, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP u BiH.

Naredna granica humanog razvoja će zahtijevati da radimo sa, a ne protiv prirode. U izvještaju se tvrdi da ovo možemo ostvariti kroz promjenu društvenih normi i vrijednosti, poticaja i regulative, kao i korištenjem rješenja zasnovanih na prirodi. Na primjer, nove procjene predviđaju da bi do 2100. godine najsiromašnije zemlje svijeta zbog klimatskih promjena mogle doživjeti i do 100 dana ekstremnih vremenskih prilika više na godišnjem nivou. Ovaj bi se broj mogao prepoloviti ako se u potpunosti provede Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Izvještaj o humanom razvoju pokazuje da nijedna zemlja na svijetu još nije postigla vrlo visok ljudski razvoj, a da nije neizmjerno opteretila planetu. Izvještaj postavlja jasan izbor pred svjetske lidere - poduzimanje hrabrih koraka da se smanji strahovit pritisak koji se vrši na životnu sredinu, i svijet prirode, ili će napredak čovječanstva biti zakočen.

Indeks humanog razvoja (HDI) sažeta je mjera za procjenu dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije humanog razvoja: dug i zdrav život, pristup znanju i pristojan životni standard. Bosna i Hercegovina se nalazi na 73 poziciji od 189 zemalja i teritorija sa 0,780 HDI vrijednosti za 2019. godinu, što je svrstava u kategoriju zemalja sa visokim humanim razvojem. U posljednjih 20 godina vrijednost HDI-a u Bosni i Hercegovini porasla je za gotovo 15 posto, sa 0,679 u 2000. na 0,780 u 2019. U tom periodu očekivano trajanje života u Bosni i Hercegovini po rođenju povećalo se za 6,5 godina, godine školovanja povećale su se za 2,8 godina, a očekivane godine školovanja povećale su se za 2,2 godine. HDI u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu od 0,780 iznad je prosjeka od 0,753 za zemlje u grupi s visokim humanim razvojem i ispod prosjeka od 0,791 za zemlje u Europi i Centralnoj Aziji.

Slovenija je na 22. mjestu najbolje rangirana zemlja u regionu, a slijede je Hrvatska (43), Crna Gora (48) i Srbija (64), koje su takođe u grupi zemalja sa vrlo visokim humanim razvojem. Bosna i Hercegovina je na 73. mjestu i nalazi se u grupi zemalja sa visokim humanim razvojem u kojoj su i Albanija (69) i Sjeverna Makedonija (82).

Da biste saznali više o Izvještaju o humanom razvoju za 2020. godinu i UNDP-ovoj analizi eksperimentalnog HDI-a prilagođenog planetarnim pritiscima, posjetite http://hdr.undp.org/en/2020-report

UNDP UNDP širom svijeta