Novi pristup urbanom življenju

31 October 2020

Foto: Sulejman Omerbašić, 2020

Od oblaka pepela i poplava do zelene energije i klimatskih aktivnosti, prilagođavanje klimatskim promjenama znači transformaciju gradova u Bosni i Hercegovini.

Zenica je industrijski centar u kojem je nebo prekriveno oblacima od pepela uobičajena pojava. U težnji ka zelenoj transformaciji, Zenica se bori protiv zagađenja zraka i dokazuje da gradovi mogu biti pokretači promjena.

Bosna i Hercegovina trpi neke od najviših nivoa zagađenja zraka u svijetu, a Zenica je jedno od najpogođenijih područja. Foto: Sulejman Omerbašić, 2020

Čim padne jača kiša u Zenici, stanovnici sela Topčić Polje se sjete prizora poplava iz 2014. godine i klizišta koji su zbrisali cijela naselja i izazvali opštu štetu, od koje se i dan danas oporavljaju. Topčić polje ima 1.700 stanovnika.

Ključ za prilagođavanje klimatskim promjenama? Lokalne zajednice.

Nakon razornih poplava prije šest godina, neki od slivova rijeka i potoka su modifikovani kako bi mogli primiti višak priliva voda, ali tako nešto može samo biti privremeno rješenje. Početkom prošle godine, kada se Starinski potok digao do kritičnog nivoa, bila je potrebna intervencija nakon što su organske materije blokirale njegov tok prema rijeci Bosni.

‘Donijeli su tešku mehanizaciju koja nam je trebala. Korito se kontinuirano čistilo dva dana i dvije noći. U koritu koje je duboko skoro četiri metra, trebalo je samo još 30 cm da se prepuni i izazove katastrofu. Desilo se to u posljednjem trenutku, ali je gradska administracija bila ta koja je došla da pomogne u čišćenju", sjeća se Suad Skopljak, predsjednik mjesne zajednice Topčić polje.

Suad Skopljak, predsjednik mjesne zajednice Topčić polje. Foto: Sulejman Omerbašić, 2020

Jedinice lokalne samouprave uglavnom imaju ograničena budžetska sredstva, koja im ne omogućavaju pokretanje velikih infrastrukturnih projekata. Međutim, kako je Suad Skopljak objasnio, gradska uprava je prva adresa kojoj se ljudi obraćaju kad imaju probleme.

Topčić polje tokom poplava 2014. godine. Foto: Sulejman Omerbašić, 2014.g.

Industrijski grad postaje zelen

Što se tiče rizika od prirodnih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, sekundarni vodotoci predstavljaju najveći problem u Zenici.

Jakuta Imširović, stručna saradnica za zaštitu okoliša u upravi Grada Zenice, objašnjava kako su ljudi koji žive pored rijeka i obrađuju zemlju u njihovoj blizini najugroženije kategorije građana u smislu izloženosti prirodnim katastrofama. Navodi kako gradska uprava ima ograničene mogućnosti i ulogu i finansijski i po nadležnostima, ali grad se trudi da završi s realizacijom opsežnih projektnih aktivnosti čišćenja korita rijeka, izrade projekata regulisanja otpadnih voda, transformacije sistema grijanja kako bi se prestalo s korištenjem uglja, te različitih inicijativa zelene obnove kao što je sadnja drveća (pokrenuta od strane UNDP-ove Go Green inicijative u 16 opština širom BiH, uključujući i Zenicu), kao i povećanja energetske efikasnosti stambenih zgrada u urbanim područjima i podsticanje upotrebe bicikla.    

Foto: Jakuta Imširović, stručna saradnica za zaštitu okoliša u upravi Grada Zenice. Foto: Sulejman Omerbašić, 2020

Foto: Sulejman Omerbašić, 2020

Naš problem je taj što se nalazimo u kotlini, a sela su na okolnim brdima. Svaki put kada se topi snijeg i led, voda pada kaskadno", kaže ona. ‘To bi se moglo usporiti akumulacionim bazenima, zaprečavanjem i drugim tehničkim sredstvima’.

U svojstvu mašinskog inžinjera, g-đa Imširović objašnjava kako se realizuju aktivnosti putem UNDP-ovog projekta Plana prilagođavanja Bosne i Hercegovine na klimatske promjene (NAP), koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF), sa ciljem sistematskog mapiranja postojećih pitanja vezanih za klimatske promjene i pripreme dokumentacije neophodne za traženje donatorske pomoći, pošto je grad ograničen finansijski i ne može riješiti sve svoje probleme bez podrške. Ona naglašava potrebu da se utvrde područni problemi, te da se za njih krenu pronalaziti dugotrajna rješenja na strateškim osnovama. 

UNDP-jev NAP projekt započeo je sa pilot-projektima u Zenici i Laktašima na razvoju strategije finansiranja aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene. Održane su prve online obuke iz finansijskog modeliranja na temu kreditne sposobnost opština i dugoročno finansijsko planiranje budžeta za projekte/aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene za predstavnike finansijskih odjeljenja i odjeljenja za infrastrukturu i komunalne djelatnosti ove dvije opštine. Strateškim investiranjem i provođenjem mjera prilagođavanja klimatskim promjenama pojačava se otpornost zajednica, populacija i privrede, čime se omogućava ekonomski razvoj koji je otporan na klimatske uticaje.

Izradom strategije i modela finansiranja razviće se alat za finansiranje mjera kako bi se omogućio opštinama bolji pristup raspoloživim finansijskim sredstvima na tržištu. Preduzimanjem ovih intervencija povećaće se finansiranje aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene za potrebe srednjoročnog i dugoročnog planiranja.  

Klimatske promjene mogu biti okrutne

Klima u BiH, što se posebno odnosi na klimatske krajnosti, se promijenila u proteklih nekoliko decenija. Samo u periodu od prethodnih deset godina, šest ih je bilo veoma do krajnje suhih, dok je pet bilo obilježeno dramatičnim poplavama, a takođe su se desili toplotni i hladni talasi, oluje i grad. Sektori koji su najranjiviji u BiH na klimatski uticaj su poljoprivreda, upravljanje vodnim resursima, šumarstvo, energija, turizam, biodiverzitet i zdravlje ljudi. Suše su označene kao najveća prijetnja BiH, koja dovodi do ogromnih ekonomskih, ekoloških i društvenih gubitaka. Visoke temperature, toplinski stresovi i suše imale su katastrofalan učinak na poljoprivredu u proteklim decenijama, što je čak dovodilo do gubitaka od 70 odsto, kao što je to bio slučaj 2012. godine.

Stoga je od suštinske važnosti da se planiraju odgovarajuće mjere prilagođavanja kao i finansijski modeli za realizaciju mjera. Poljoprivreda je posebno pogođena sušama, kao i poplavama…

Topčić polje tokom poplava 2014. godine. Foto: Sulejman Omerbašić, 2014.g.

U opštini Laktaši, jednom od najvećih poljoprivrednih krajeva u BiH, poljoprivrednici poput Jove Petrovića nisu bili osigurani tokom poplava 2014. godine. Foto: Siniša Nenadić, UNDP BiH, 2019

Kada se desi prirodna nesreća, poljoprivreda je ta koja trpi

Na nekih 165 kilometara sjeveroistočno od Zenice nalazi se Opština Laktaši, pretežno poljoprivredni kraj u blizini Grada Banja Luke.

U protekloj deceniji, Laktaši su bili poplavljeni četiri puta. Najrazornije poplave desile su se 2014. godine, kada je ukupna šteta bila procijenjena na oko 14,2 miliona dolara. Poređenja radi, cjelokupni opštinski budžet za tu godinu iznosio je samo 10 miliona dolara. 

Česte poplave su natjerale lokalne vlasti da usmjere većinu svojih projekata za sprječavanje rizika od prirodnih nesreća na izgradnju obaloutvrda. Pošto kroz teritoriju opštine, koja je 90 posto ruralna, teku brojne rijeke i potoci, još uvijek se trebaju izgraditi na desetine kilometara utvrda.

Goran Vujaković

'Većinu budućih aktivnosti treba usmjeriti na remedijaciju, regulaciju i čišćenje rijeka i potoka. Opština svake godine odvaja određena sredstva u budžetu za čišćenje riječnih korita, što se nije dešavalo do 2014. godine. Ovo sad daje rezultate. Neki dijelovi više nisu poplavljeni', kaže Goran Vujaković, šef Odsjeka za lokalni razvoj Opštine Laktaši. 

Objašnjava kako su neki od projekata implementiranih uz podršku UNDP-a doveli do izrade programa za analizu rizika, koji je građanima dostupan na opštinskoj internet-stranici. On im može pokazati procjenu rizika od poplave ili klizišta za njihova mjesta stanovanja.  

Uprkos ograničenim sredstvima, lokalne vlasti kontinuirano rade na postepenoj izgradnji utvrda duž riječnih tokova.  Vujaković objašnjava kako se ulažu napori da se osiguraju bolji uslovi za lokalne poljoprivrednike, kao i za preduzeća u industrijskoj zoni. Ono što je preostalo da se uradi kao primarna potreba je izgradnja priobalnih utvrda u ključnom području od Klasnice do Trna, što bi trebalo da košta oko 11,8 miliona dolara. Ta brojka je izvan mogućnosti lokalnih vlasti. 

Putem NAP projekta, UNDP pomaže Zenici i Laktašima da pripreme strategiju i finansijski model kako bi izradili alate za finansijske mjere koje će omogućiti opštinama bolji pristup raspoloživim finansijskim sredstvima na tržištu. Nakon inicijalnog testiranja u ove dvije opštine, model će biti dostupan i drugim lokalnim zajednicama u BiH.  

Usjevi Jove Petrovića pretrpili su štetu od poplava 2014. godine. "Poplave nam predstavljaju veliki problem. Najgore je bilo kad smo izgubili svu našu stoku, ubrane proizvode i stočnu hranu." Fotosi: Siniša Nenadić, UNDP BiH, 2019

Bolji grad, bolji život

Kako bi se omogućile ove aktivnosti, u proces NAP-a su uključeni Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt-tačka BiH za UNFCCC i GCF, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao ministarstvo na državnom nivou zaduženo za koordinaciju aktivnosti na prilagođavanju klimatskim promjenama u zemlji, te Federalno ministarstvo okoliša i turizma. 

Projektne aktivnosti također dovode do napredovanja BiH u postizanju Ciljebva održivog razvoja  (SDG-a). Posebno se ovim projektom daje podrška postizanju SDG1 u vezi borbe protiv siromaštva, SDG 5 u vezi ravnopravnosti polova, SDG 7 u vezi pristupačne i čiste energije, SDG11 u vezi održivih gradova i zajednica, SDG 13 u vezi čuvanja klime, te  SDG 17 u vezi partnerstva u postizanju ciljeva, između ostalih.

Za više informacija o projektu, pogledajte projektni profil ovdje.

Zenica, sadnice zasađene u okviru UNDP Inicijative za zeleniju i održivu budućnost. Foto: Sulejman Omerbašić, 2020