Zajednički regionalni program "Dijalog za budućnost"

 

Na javni poziv otvoren u okviru zajedničkog regionalnog programa “Dijalog za budućnost” se mogu mogu prijaviti javne ustanove, jedinice lokalne samouprave i organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije

Rok za slanje projektnih prijedloga je 09. februar 2020. godine, do 17:00 časova.  

Zajedničkim regionalnim programom se želi osnažiti povjerenje između različitih društvenih grupa i naroda, u i između, Bosne i Hercegovine (BiH), Crne Gore i Republike Srbije, a putem strukturiranih prilika za dijalog, kroz djelovanje i preporuke za poboljšanja javnih politika.

U proteklih nekoliko mjeseci kroz zajednički regionalni program organizovano je 12 dijaloških platformi u sve tri zemlje- učesnice, uz učešće preko 1,200 adolescenata, mladih, predstavnika civilnog društva, omladinskih i ženskih organizacija, javnih ustanova, medijskih kuća, nastavnika i privatnog sektora. Platforme su omogućile da se utvrde izazovi u domenu društvene kohezije te preporuče  zajedničke aktivnosti na rješavanju utvrđenih izazova/prioriteta.

Na Regionalnoj dijaloškoj platformi koja je održana u Sarajevu 2-3.12.2019. godine, učesnici/e iz sve tri zemlje su razmatrali i potvrdili prethodno iznesene prioritete (na platformama unutar svake od zemalja-učesnica), te  iznijeli dodatne preporuke za moguće djelovanje unutar svake oblasti.

Na osnovu niza održanih platformi, prioritetne oblasti i teme ovog poziva su definirane kao:

  • Jačanje kapaciteta mladih
  • Unaprijeđenje medijske i informacijske pismenosti i medijsko izvještavanje
  • Unaprijeđenje dijaloga i djelovanja za opšte dobro
  • Unaprijeđenje obrazovnog sistema u svrhu postizanja društvene kohezije
  • Unaprijeđenje ravnopravnosti spolova
  • Promovisanje kulturne raznolikosti i interkulturalnog razumijevanja
  • Zaštita životne sredine

Informacije o info-danima će biti objavljene putem ove stranice i na https://www.facebook.com/UNDPBiH/  

Projektni prijedlozi se mogu dostaviti do 09. 02. 2020. godine u 17:00 sati, a sve detalje o javnom pozivu, dokumentaciju i obrasce za prijavu projekata možete naći na linku ispod: 

http://procurement-notices.undp.org/view_notice.cfm?notice_id=62265

Zajednički regionalni program "Dijalog za budućnost" sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu sa državnim institucijama u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Republici Srbiji, uz financijsku podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.

Online uputstvo za popunjavanje obrasca: Prijedlog projekta

Online uputstvo za popunjavanje obrasca: Budžet

Pitanja i odgovori

Pitanje:

Da li vjerska organizacija može aplicirati na Javni poziv: regionalni program Dijalog za budućnost?

Odgovor:

Kao što je istaknuto u Smjernicama, učešće u ovom Javnom pozivu je otvoreno na ravnopravnoj osnovi: javnim ustanovama (registriranim u skladu sa važećim zakonskim propisima), jedinicama lokalne samouprave (općine/opštine/gradovi) i organizacijama civilnog društva (udruženje ili fondacija). Ukoliko organizacija formalno pravno zadovoljava jednu od navedene tri pravne kategorije u Smjernicama, aplikacija će biti razmatrana.

 

Pitanje:

Da li se zadovoljava kriteriji o regionalnom karakteru projekta tako što učesnici aktivnosti dolaze iz više država ili se mora imati ugovor o saradnji sa fakultetima iz ovih država?

Odgovor:

Da bi se zadovoljio kriterij da je projekat regionalnog karaktera, svaki dostavljeni projektni prijedlog mora uključivati nosioca projekta i minimum jednu partnersku organizaciju iz Crne Gore ili/i Srbije.

Partner u projektu može biti opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekat. Partner provodi dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj djeluje, pa samim tim realizuje i dio finansijskih sredstava projekta. Partnerstva mogu biti različitih vrsta; tj. mogu biti između OCD, između OCD i javnih ustanova/opština.

Nosilac projekta je dužan potpisati ugovor ili sporazum o partnerstvu sa Partnerom. U projektnom prijedlogu mora biti jasno navedeno šta je odgovornost Aplikanta, a šta Partnera u provođenju aktivnosti projekta, a u budžetu projekta se mora jasno predstaviti iznos sredstava koji će realizovati Partner. Napominjemo da je jedan od traženih obrazaca u Projektnoj dokumentaciji i Obrazac 8-Izjava o partnerstvu (popunjena i potpisana, u PDF formatu).

 

Pitanje:

Može li se kriteriji regionalnosti ispuniti angažmanom predavača sa univerziteta u Crnoj Gori?

Odgovor:

Kriterij regionalnosti se može ispuniti angažmanom predavača sa univerziteta u Crnoj Gori, ali samo u slučaju da su ispunjeni uslovi iz prethodnog odgovora, tj. nosilac projekta je dužan potpisati ugovor ili sporazum o partnerstvu sa Partnerom, te da Partner provodi dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj djeluje, i realizuje i dio finansijskih sredstava projekta. Napominjemo da je jedan od traženih obrazaca u Projektnoj dokumentaciji i Obrazac 8-Izjava o partnerstvu (popunjena i potpisana, u PDF formatu).

 

Pitanje:

Da li je prihvatljivo da Aplikant i Partner na projektu budu razvojne agencije iz Bosne i Hercegovine i Srbije? Osnivači razvojnih agencija su gradovi/općine, a oblik registracije razvojnih agencija je društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.).

Odgovor:

Kao što je navedeno u smjernicama sekciji 3.2. (Ko se može prijaviti?), ovim konkursom nije moguće finansirati preduzeća, čak i kada su u državnom vlasništvu. Međutim, firma u državnom vlasništvu može biti saradnik na projektu gdje su nosioci NVO ili jave institucije, ili jedinice lokalne samouprave (općine/opštine/gradovi). Iako državna firma ne može biti Aplikant ili Partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorna za sprovođenje aktivnosti), Aplikant ili Partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti.

 

Pitanje:

Koje su uloge saradnika u projektu?

Da li je to neko ko učestvuje u realizaciji projeknih aktivnosti (individua ili NVO ili odsjek nekog fakulteta) ali nije uvršten u budžet. Dakle, da li saradnici svoja projektna zaduženja sprovode na volonterskoj osnovi?

Odgovor:

Saradnici su one organizacije i ustanove koje doprinose realizaciji projektnih aktivnosti, ali se njima ne vrši transfer dijela projektnih sredstva (novca) za realizaciju projektnih aktivnosti, dodijeljenih putem ovog javnog poziva (odnosno ne uključuju se u podneseni budžet).   Ukoliko su saradnici važni za implementaciju projekta, treba navesti i njihovu ulogu kako bi bilo jasno šta će ukupan projekt ostvariti. Dakako, individualni eksperti na implementaciji projekta ne spadaju u saradnike; takve osobe možete po potrebi tretirati kao one koje su dio implementacije.

 

Pitanje:

Da li po otvorenom javnom pizivu "Dijalog za budućnost" mozemo dostaviti projekat za izgradnju teniskog terena?

Odgovor:

Da bi vaš projektni prijedlog bio razmatran mora zadovoljiti dva eliminatorna kriterija navedena u nastavku (prekogranični karakter i odgovarati temama poziva), te biti podnesen od jedne od  tri vrste  aplikanata (javne ustanove u skladu sa važećim zakonskim propisima, jedinice  lokalne samouprave (općine/opštine/gradovi) i organizacije civilnog društva).

 

Eliminatorni kriterij:

Partnerstvo: svaki dostavljeni projektni prijedlog mora biti prekograničnog karaktera, tj. uključivati nosioca projekta i minimum jednu partnersku organizaciju/instituciju iz BiH (za aplikante iz Crne Gore i Republike Srbije) ili minimum jednu partnersku organizaciju iz Crne Gore ili Srbije za aplikante iz Bosne i Hercegovine) .

Teme poziva: Projektni prijedlog mora odgovarati na teme poziva.

 

Pitanje:

Može li partnerska organizacija biti neprofitna organizacija, registrovana kao d.o.o.  u državnom vlasništvu?

Odgovor:

Kao što je navedeno u smjernicama, sekcija  2. (Ko se moze prijaviti?), PARTNERI ----Partner u projektu može biti općina/opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekat.  Dakle, firma (d.o.o.)  ne može biti partner čak i kada je u državnom vlasništvu.

Međutim, firma u državnom vlasništvu može biti saradnik na projektu gdje su nosioci NVO ili javne institucije, ili jedinice lokalne samouprave (općine/opštine/gradovi). Iako državna firma ne može biti aplikant niti partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorna za sprovođenje aktivnosti), aplikant ili partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti.

 

Pitanje:

Da li projektni tim može biti sastavljen od dva univerziteta iz BiH i jednog iz Crne Gore?

Odgovor:

Projektni prijedlog može imati više partnera (u vašem slučaju fakulteta), ali je bitno da vaša aplikacija jasno identificira jednog nositelja projekta-aplikanta (jednu organizaciju – fakultet koja će u slučaju odobrenja projektnog prijedloga potpisivati ugovor sa jednom od UN agencija), a preostale dvije  organizacije-fakulteta mogu biti partneri na projektu ali iste ne ulaze u direktni ugovorni odnos sa UN agencijama.  U projektnom prijedlogu mora biti jasno navedeno šta je odgovornost aplikanta, a šta partnera u provođenju aktivnosti projekta, a u budžetu projekta se mora jasno predstaviti iznos sredstava koji će realizovati partneri.

Nosilac projekta je dužan potpisati ugovor ili sporazum  o partnerstvu sa partnerima.

 

Pitanje:

U projektnoj dokumentaciji pod Obrascem 6 (Obrazac za financijski identifikaciju) stoji da se dostavljaju informacije o bankovnom računu u nacionalnoj valuti, da li to znači da mi iz BiH dostavljamo instrukcije za KM/BAM uplate, a partner iz Crne Gore za EURO?

Odgovor:

U Obrascu 6 (Obrazac za financijski identifikaciju)  dostavljaju se informacije o bankovnom računu u nacionalnoj valuti nositelja projekta- Aplikanta,  kako  može biti samo jedan Aplikant, dakle dostavljaju se relevantni podaci (samo) za Aplikanta.  Dakle ako je aplikant iz BiH, to su instrukcije za KM/BAM uplate, a ako je nositelj projekta – Aplikant iz Crne Gore, onda  su to inkstrukcije za EURO, a za Aplikante iz Republike Srbije, to su instrukcije za uplate u RS Dinarima .

UN će isplatu odobrenih sredstava-novca vršiti samo Aplikantu, a Aplikant- nositelj projekta je obavezan da partneru/ima prebaci dio sredstava koji će provoditi partner(i).  Stoga napominjemo da bankovni troškovi konverzije u nacionalnu valutu partnera i bankovni troškovi prenosa sredstava na račun/e partnera se trebaju budžetirati kao administrativni trošak.

 

Pitanje:

Kako da projektni partner ovjeri i potpiše dokument Izjava o partnerstvu i Izjava o prodobnosti, te da to bude u pdf formatu? Može li skenirana slika da posluži kao dokaz ili da se popuni obrazac i postavi u pdf, te proslijedi Vama ali bez potpisa i pečata?

Odgovor:

Obrazac o pertnerstvu mora biti potpisan i ovjeren od strane Aplikanta i Partnera. To možete uraditi tako što ćete vi ovjeriti i potpisati obrazac, te skeniran ili uslikan poslati vašem partneru, koji će također potpisati i ovjeriti obrazac i dostaviti vam ga ili u PDF formatu ili kao sliku.

Radi vidljivosti unesenih podataka, također možete priložiti i dokument u word formatu koji neće biti ovjeren i potpisan kao prateći dokument ovjerenom i potpisanom PDF dokumentu ili slici.

Dokument nije potrebno ovjeriti niti u opštini niti kod notara.

 

Pitanje:

Ukoliko je Aplikant osnovna škola, da li  je potrebna dozvala od Ministarstva prosvjete i kulturu Republike Srpske, i od partnera koji je takođe osnovna škola iz Crne Gore?

Odgovor:

Ko se može prijaviti?

NOSILAC PROJEKTA (APLIKANT)

Učešće u ovom Javnom pozivu je otvoreno, na ravnopravnoj osnovi:

●             javnim ustanovama: osnovnim i srednjim školama, fakultetima, kulturnim ustanovama, istraživačkim institutima, turističkim i razvojnim  organizacijama u sve tri zemlje i ostalim javnim ustanovama u skladu sa važećim zakonskim propisima

Partner u projektu može biti općina/opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekat.

Sto se tiče dozvola, ističemo da je Aplikant u suradnji sa Partnerom dužan da provjeri da li su iste neophodne te da osigura sve potrebne dozvole (ako su iste potrebne) za uspješno sprovodjenje aktivnosti iz projektnog prijedloga u svim zemljama gdje se sprovode aktivnosti.

 

Pitanja i odgovori sa info dana u Banja Luci 22.1.2020.

 

Pitanje 1:

Da li organizacija civilnog društva u isto vrijeme može da bude Aplikant u jednom projektnom prijdlogu I Partner u drugom?

Odgovor 1:

Da. Svaka organizacija ima parvo da bude Aplikant u jednom projektnom prijdlogu I Partner u drugom, ali ne može u dva projektna prijedloga da ima istu fuknciju.

 

Pitanje 2:

Da li u budžetu treba posebno istaknuti sredstva za Aplikanta I posebno sredstva namjenjena za Partnera?

Odgovor 2:

Da. U budžetu je potrebno posebno istaknuti sredstva za Aplikanta I posebno sredstva namjenjena za Partnera, što I sama budžetska tabela predviđa u zasebnoj koloni.

 

Pitanje 3:

Ukoliko Univerzitet ima 17 organizacionih jedinica, da li aplikacija jedne od tih jedinica, odnosno jednog fakulteta, onemogućava aplikaciju drugih organizacionih jedinica jer sus vi registrovani pod tim Univerzitetom?

Odgovor 3:

Ne. Kroz ovaj javni poziv svaki od fakulteta će se smatrati zasebnom jedinicom I aplikacija bilo kog od tih 17 fakulteta neće eliminisati druge od apliciranja na javni poziv.

 

Pitanje 4:

Budući da project obuhvata međunarodnu saradnju, da li to znači da oba partnera moraju provoditi aktivnosti na teritoriji druge države ili samo jedan od partnera mora implementirati aktivnosti u drugoj državi?

Odgovor 4:

Poželjno je da postoji logička cjelina implementacije aktivnosti I da svaki od partnera u projektu ostvari kontakt sa krajnjim korisnicima, pri čemu nije nužno da sprovode aktivnosti u drugoj državi, sve dok su u mogućnosti da dokažu razmjenu I povezivanje sa krajnjim korisnicima.

 

Pitanje 5:

Da li troškovi transporta za eksperte spadaju pod administrativne troškove?

Odgovor 5:

Ne. Troškovi transporta za eksperte spadaju pod troškove aktivnosti kojima pripada angažman eksperta koji provodi tu aktivnost.

 

Pitanje 6:

U kojoj valuti je potrebno iskazati budžet?

Odgovor 6:

Budžet je potrebno iskazati u nacionalnoj valuti Aplikanta, tj. ukoliko on dolazi iz Bosne I Hercegovine u BAM, ukoliko dolazi iz Republike Srbije RSD I ukoliko dolazi iz Crne Gore u EUR.

 

Pitanje 7:

Da li je moguće sufinansiranje iz drugog projekta?

Odgovor 7:

Da. Sufinansiranje iz sredstava drugog projekta je moguće sve dok nije u suprotnosti sa pravilima donatora drugog projekta. Duplo finansiranje troškova ni u kom slučaju nije dozvoljeno.

 

Pitanje 8:

Na koji način se prikazuje dio vremena koji uposlenik jedne institucije, koji prima redovnu platu od te institucije, provodi implementirajući projektne aktivnosti?

Odgovor 8:

Vrijeme koje uposlenik jedne institucije, koji prima redovnu platu od te institucije, provodi implementirajući projektne aktivnosti se prikazuje kroz šihtarice koje je potrebno adekvatno dokumentovati I potpisane dostaviti uz izvještaje.

 

Pitanje 9:

Ukoliko unutar organizacije postoji kapacitet da osoblje koje radi na administraciji projekta ujedno obnaša I dužnosti eksperta na projektu, da li je ta vrsta angažmana dozvoljena?

Odgovor 9:

Ukoliko osoba posjeduje kapacitet I stručnost za obavljanje obje funkcije takav vid angažmana je dozvoljen. Potrebno je odvojiti trošak naknade za administriranje projekta od troška naknade za implementaciju aktivnosti u funkciji eksperta u budžetu.

 

Pitanje 10:

Kako se određuju tranše za isplatu I da li postoji pretfionansiranje?

Odgovor 10:

Tranše se određuju u skladu sa planom dinamike implementacije aktivnosti u budžetskoj matrici, vodeći računa da Aplikant I Partner imaju dovoljno sredstava za implementaciju planiranih aktivnosti.  U pravilu,  ukoliko se drugačije ne ugovori sa UN Agencijom sa kojim se potpisuje Ugovor, ukupno se isplaćuju tri tranše, prva po potpisivanju ugovora što omogučava početak implementacije aktivnosti, druga u sredini implementacije i treća nakon dostavljanja finalnog izvještaja.

 

Pitanje 11:

Da li je moguć prenos vlasništva opreme koja je finansirana kroz projekt, nakon završetka projekta, na drugu organizaciju?

Odgovor 11:

Opreme kupljena od projektnih sredstava ostaje u vlasništvu UN Agencije sa kojom  se potpisuje ugovor do trenutka kada se izvrši transfer vlasništva. Ukoliko je prenos vlasništva na drugu organizaciju u skladu sa planom održivosti projekta  isti će biti omogućen u skladu sa pravilima UN Agencije sa kojom se sklapa Ugovor.

 

Pitanje 12:

Na koji način se sklapa ugovorni odnos sa zaposlenima na projektu?

Odgovor 12:

Ugovorni odnos sa zaposlenima na projektu se sklapa u skladu sa zakonskim propisima države iz koje dolazi aplikant, jedan od načina je kroz ugovor o djelu, ukoliko je osoba zaposlena samo za trajanje implementacije ili dijela implementacije projekta. To podrazumjeva da je potrebno izmiriti sve zakonske obaveze koje prate ugovor o djelu I u budžetu kalkulisati bruto iznos tih sredstava.

 

Pitanje 13:

Da li bankarske provizije ulaze u dio administrativnoh troškova?

Odgovor 13:

Da, bankarske provizije ulaze u dio administrativnoh troškova koji ne smiju preci 20% od ukupnog iznosa projekta.

 

Pitanje 14:

Da li je potrebno ovjeriti dokumente u procesu aplikacije?

Odgovor 14:

Nije potrebno ovjeriti dokumente u ovoj fazi aplikacije. Za uspješne Aplikante , UN Agencija sa kojom se sklapa Ugovor  zadržava pravo da naknadno traži na uvid originale dokumenta koji su prateći dokumenti aplikacije.

 

Pitanje 15:

Da li se mogu uvrstiti nepredviđeni troškovi u budžet?

Odgovor 15:

Ne. Nepredviđene troškoveu nije moguće uvrsitit u budžet. Svaki trošak potrebno je jasno definisati u budžetskoj matrici.

 

Pitanje 1:

Da li dvije organizacije mogu biti nosioci projekta?

Odgovor 1:

Nosilac projekta mora biti jasno definisan (to je organizacija sa kojom će se potpisivati Ugovor o grantu, i to treba biti jedna organizacija), a ta organizacija - nosilac projekta može biti u partnerskom odnosu sa dvije OCD/institucije, s tim da bar jedna od njih mora biti iz Bosne i Hercegovine, ili Bosne i Hercegovine i Srbije.  Dakle, možete formirati konzorcijum (sa jednakim pravima koje definišete između sebe) ali se mora znati ko je nosilac projekta - to je jedna organizacija koja će potpisivati Ugovor o grantu, a ostali partneri mogu nositi značajne aktivnosti, uključujući i realizaciju dijela finansisjkih sredstava projekta, a transfer sredstava tim partnerskim organizacijama ide od nosioca projekta.  

 

Pitanje 2:

Da li obrazovna ustanova ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu mogu aplicirati na javni poziv?

Odgovor 2:

Privatne ustanove ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu ne mogu aplicirati na javni poziv, kao što je to opisano u sekciji 3.2. (Ko se može prijaviti?) javnog poziva, strana 4:

Učešće u ovom Javnom pozivu je otvoreno, na ravnopravnoj osnovi:

 

•       javnim ustanovama: osnovnim i srednjim školama, fakultetima, kulturnim ustanovama, istraživačkim institutima, turističkim i razvojnim organizacijama u sve tri zemlje i ostalim javnim ustanovama u skladu sa važećim zakonskim propisima

•       jedinicama lokalne samouprave (opštine/gradovi) u sve tri zemlje

•       organizacijama civilnog društva – OCD u sve tri zemlje

 

Pitanje 3:

Da li implementacija projektnih aktivnosti može početi prije zatvaranja javnog poziva?

Odgovor 3:

Implementacija aktivnosti koje se finansiraju iz sredstava granta koji se dodjeljuje putem ovog poziva može se desiti isključivo u periodu kako je propisano pozivom te u skladu s kriterijumima poziva.

Nije moguće početi implementaciju aktivnosti koje bi se finansirale iz sredstava granta prije zatvaranja javnog poziva, jer je poziv za grantove otvoren do 9. februara 2020. godine, i odluke o dodjeli grantova će se donijeti nakon toga, te je zato period implementacije aktivnosti iz grant sredstava predviđen od mjeseca aprila.

 

Pitanje 4:

U kojoj valuti je potrebno iskazati budžet?

Odgovor 4:

Budžet je potrebno iskazati u nacionalnoj valuti, tj. evrima u slučaju Crne Gore.

 

Pitanje 5:

Da li je moguća nabavka tehničkih pomagala, plaćanje usluga obrade i montaže filma, kao i finansiranje posjeta, što uključuje smještaj, putne troškove i hranu iz sredstava granta?

Odgovor 5:

Nabavka tehničke opreme je dozvoljena, ali jedino ako je to neophodno za realizaciju aktivnosti projekta, i to do 10% od ukupnog budžeta projekta. Takođe,  finansiranje posjeta partnerske škole, te plaćanje usluga stručne usluge montaže i obrade filma su dozvoljeni troškovi, ukoliko su isti troškovi potrebni za uspješnu realizaciju predloženog projekta.

 

Pitanje 6:

Da li su firme (d.o.o) u državnom vlasništvu podobne za apliciranje na ovaj poziv?

Odgovor 6:

Kao što je navedeno u smjernicama sekciji 3.2. (Ko se može prijaviti?), ovim konkursom nije moguće finansirati preduzeća, čak i kada su u državnom vlasništvu. Međutim, firma u državnom vlasništvu može biti saradnik na projektu gdje su nosioci NVO ili javne ustanove/opštine. Znači, iako državna firma ne može biti aplikant ili partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorna za sprovođenje aktivnosti), aplikant ili partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti. Detaljnije u Smjernicama, na strani 4.

 

Pitanje 7:

Da li u projekat možemo da uključimo više partnerskih ustanova iz jedne zemlje?

Odgovor 7:

Organizacija ili institucija koja je podnosilac projekta mora uključiti bar jednu partnersku organizaciju ili instituciju iz BiH (obavezno je da bude iz BiH, a može i iz BiH i Srbije). Dakle, odgovor je najmanje jedna partnerska organizacija/institucija iz BiH, a može i više. Informacije o tome mogu se naći u dokumentu Poziv za dostavljanje projektnih predloga-Smjernice za podnosioce projekta.

Podsjećamo da po definiciji ovog poziva, partner ima odgovornost za sprovođenje dijela aktivnosti i raspolaže dijelom finansijskih sredstava projekta. Detaljnije u Smjernicama, na strani 5.

 

Pitanje 9:

Da li akcionarsko društvo, npr. iz BiH može biti partner instituta iz Republike Srbije?

Odgovor 9:

Po pravilima konkursa, firme, d.o.o. ili preduzeća uključujući akcionarska/dioničarska društva ne mogu da apliciraju, već je ovaj poziv namijenjen javnim institucijama i organizacijama. Informacije o tome mogu se pronaći u dokumentu Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga-Smjernice za podnosioce projekta, sekcija 3.2. (Ko se može prijaviti?) javnog poziva, strana 4.

Iako akcionarsko društvo ne može biti aplikant ili partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorno za sprovođenje aktivnosti), aplikant ili partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti, ukoliko bi to doprinijelo uspješnoj realizaciji projekta.

 

Pitanje 10:

Da li je moguće da sa naše strane kofinansiramo dio sredstava za realizaciju tekućeg projekta, a sa druge strane da u aplikaciju Dijaloga za budućnost uključimo i dodatan set aktivnosti koji nije pokriven tekućim projektom?

Odgovor 10:

Same aktivnosti predloženog projekta mogu doprinositi ciljevima ili nastavljati postojeće inicijative ili projekte. Međutim, mora se imati u vidu da će se u okviru ovog Javnog poziva uzeti u razmatranje oni projekti koji kao cjelina imaju konkretne rezultate, a odgovaraju na teme ovog Poziva i ispunjavaju sve druge uslove Poziva. Planirano trajanje projekata koji će se finansirati sredstvima projekta Dijalog za budućnost je 4 do 7 meseci od datuma potpisivanja ugovora, tj. projekat se mora realizovati u periodu između 1. aprila i 1. novembra 2020. godine.

 

Pitanje 11:

Da li je moguće napraviti projekat sa ciljem da se školi obezbijedi prostor za rad, naime škola nema salu za fizičko, a da to bude praćeno kampanjom i radionicama o ključnim temama programa Dijaloga za budućnost?

 

Odgovor 11:

Sekcija 4 teksta Javnog poziva definisala je infrastrukturne radove i kupovinu opreme kao neprihvatljive troškove osim ako nije neophodno za uspješnu realizaciju projekta. U tom slučaju biće dozvoljeno planirati ovakve aktivnosti u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnog budžeta projekta.

 

Pitanje 12:

Da li partner na ovom projektu uz jednu NVO može da bude i poljoprivredna zadruga za koju bi se nabavila određena oprema i infrastruktura koja je neophodna za realizaciju projekta (do 10% ukupnog budžeta)?

Odgovor 12:

Da bi bili partneri, zemljoradničke zadruge treba da zadovoljavaju sljedeće uslove u smislu registracije:

,,Partner u projektu može biti opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekta.’’

Ukoliko zemljoradnička zadruga zadovoljava kategorizaciju---opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva, one mogu biti partneri.  Može postojati više partnera u aplikaciji, ali svaki partner mora biti jedna od navedenih kategorija: opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva.

Definicija partnera je sledeća:

,,Partner u projektu može biti opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekat. Partner sprovodi dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj djeluje, pa samim tim realizuje i dio finansijskih sredstava projekta.

U projektnom prijedlogu mora biti jasno navedeno šta je odgovornost aplikanta, a šta partnera, u sprovođenju aktivnosti projekta, a u budžetu projekta mora se jasno predstaviti iznos sredstava koji će realizovati partner.

Dalje, postoji i kategorija Saradnika: ,,saradnici su one organizacije i ustanove koje doprinose realizaciji projektnih aktivnosti, ali se njima ne vrši transfer dijela projektnih sredstva za realizaciju projektnih aktivnosti, dodijeljenih putem ovog javnog poziva, tj. nisu odgovorni za implementaciju projektnih aktivnosti. Ukoliko su saradnici važni za implementaciju projekta, treba navesti i njihovu ulogu kako bi bilo jasno šta će ukupan projekat ostvariti.’’

Kupovina opreme i troškovi infrastrukturnih radova su dozvoljeni u iznosu do 10% od ukupnog budžeta projekta od UN-a, ali samo u slučaju da su iste neophodne za uspješnu realizaciju projekta.  Obratite pažnju na navedene prioritetne oblasti projekta kako je navedeno u Smjernicama.

 

Pitanje 13:

Da li se navedeni procenti za sufinansiranje odnose na ukupni budžet sa našim sufinansiranjem ili samo što tražimo od Vas?

Odgovor 13:

Navedeni procenti se odnose na ukupan iznos sredstava koje potražujete od UN-a.

 

Pitanje 14:

Da li se priznaju troškovi PDV?

Odgovor 14:

U prijedlog budžeta treba uvrstiti troškove PDV-a.

 

Pitanje 15:

Da li partner mora svoje aktivnosti sprovoditi u svojoj državi ili može da ih sprovodi u BiH kao npr. edukatori?

Odgovor 15:

Svaki dostavljeni projektni prijedlog mora biti prekograničnog karaktera, tj. uključivati nosioca projekta i minimum jednu partnersku organizaciju/instituciju iz BiH (za aplikante iz Crne Gore i Republike Srbije, ili minimum jednu partnersku organizaciju iz Crne Gore ili Srbije za aplikante iz Bosne i Hercegovine).  Formalno pravno gledano, partner ne mora sprovoditi aktivnosti isključivo u državi u kojoj je registrovan tj. djeluje, ali je potrebno da partner sprovodi  dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj je registrovan i djeluje, pa samim tim realizuje i dio finansijskih sredstava projekta.

 

Pitanje 16:

Da li se završni finansijski izvještaji odnose na 2018. ili 2017. godinu s obzirom na datum dostavljanja aplikacije?

Odgovor 16:

Završni finansijski izvještaji se odnose na 2018. godinu.

 

Pitanje 17:

Da li se sa istim bodovima vrednuje aplikant kao i partner tj. da li je prepreka što je aplikant u našem slučaju izgrađena organizacija stara 17 godina a partner mlada organizacija sa malim budžetom, a želimo da apliciramo na najveći iznos tj. 40.000 $?

Odgovor 17:

Projekat se boduje u cjelini (ne postoji posebno bodovanje aplikanta i partnera, već se gleda cjelina implementacionog tima i pristupa), a sve prema kriterijumima za ocjenjivanje, prikazanim tabeli koja je predstavljena u Smjernicama, na strani 9.

 

Pitanje 18:

Da li partnerska organizacija može da bude plaćena za realizaciju radionica ili može svoj rad da prikaže u vidu učešća (kroz platu)?

Odgovor 18:

U Smjernicama za ovaj Poziv jasno je naznačeno da je dio budžeta potrebno izdvojiti za aktivnosti Partnera. Takođe, Partner svoje učešće (sufinansiranje) može prikazati kroz plate ili honorare.

 

Pitanje 19:

Da li može aplicirati državna javna ustanova koja nije na budžetu?

Odgovor 19:

Da, institucija koja nije finansirana iz budžetskih sredstava može da aplicira na ovaj Javni poziv.

 

Pitanje 20:

Kada bi se mogli očekivati rezultati Javnog poziva i kada bi mogla početi implementacija aktivnosti?

Odgovor 20:

Rezultati javnog poziva biće objavljeni u toku marta 2020. godine. Implementacija projektnih aktivnosti predviđena je od 1. aprila 2020. godine do 1. novembra 2020. godine.

 

Pitanje 21:

Da li je iznos od 600.000 USD cjelokupni iznos grant sredstava za sve 3 zemlje i da li je unaprijed određeno koji broj aplikacija će biti odobren po zemljama?

Odgovor 21:

Da. 600.000 USD je iznos fonda koji je namijenjenjen za grantove za sve 3 zemlje kroz ovaj Javni poziv. Broj odobrenih aplikacija po državama nije unaprijed određen.

 

Pitanje 22:

Da li jedna organizacija može aplicirati na Javni poziv sa više projektnih predloga?

Odgovor 22:

Jedna organizacija može aplicirati samo sa jednim projektnim prijedlogom, kako je to navedeno u smjernicama, sekcija 7: ,,Jedna ustanova / organizacija može aplicirati najviše sa jednim projektom kao vodeći podnosilac prijave (aplikant) i biti partner na najviše jednom projektu.’’

 

Pitanje 23:

Koliko posto granta je dozvoljeno upotrijebiti za obnovu infrastrukture, ukoliko se to može primijeniti?

Odgovor 23:

Fizička rekonstrukcija/projekti infrastrukture nije prihvatljiva aktivnost, osim ako nije neophodno za uspješnu realizaciju projekta. U tom slučaju, biće dozvoljeno planirati ovakve aktivnosti u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnog budžeta projekta.

 

Pitanje 24:

Da li svi gradovi u Republici Srbiji i Crnoj Gori mogu biti partneri, ili postoje samo određeni gradovi koji mogu biti partneri?

Odgovor 24:

Svi gradovi i organizacije, bilo da su javne ustanove, civilne organizacije ili opštine i gradovi, iz Republike Srbije i Crne Gore mogu biti partneri na projektu.

 

Pitanje 25:

Da li projekat može uključiti i djecu i mlade ili samo mlade osobe?

Odgovor 25:

Da, projekt može uključivati djecu i mlade, kao i druge ciljne grupe, a sve u skladu sa temama/oblastima poziva.

 

Pitanje 26:

Kojom dinamikom aplikant uplaćuje sredstva projektnom partneru? Da li ukupna sredstva prebacuje na početku implementacije ili tranše u toku implementacije?

Odgovor 26:

Aplikant sa partnerom određuje na koji način će se projektna sredstva namijenjena za partnera uplatiti i koja je dinamika tih plaćanja. Preporuka jeste da se uplate vrše u skladu sa dinamikom implementacije aktivnosti koje provodi partner i potrebe za gotovinom. Takođe treba imati u vidu da će se sredstva nosiocu granta uplaćivati u 3 tranše (prva odmah nakon potpisivanja ugovora, druga nakon uspješne realizacije prve tranše i treća na kraju), pa u skladu sa tim planirati i uplatu sredstava partneru, kao i pripadajuće troškove bankarskih transakcija.

 

Pitanje 27:

Na koji način, pri planiranju budžeta, se može predvidjeti transfer novca partneru?

Odgovor 27:

Kolona u budžetu „Pregled sredstava predviđenih za partnera/e“ je namijenjena za iskazivanje sredstava koja će biti uplaćena partneru, a koja su navedena u okviru budžetskih linija aktivnosti koje implementira partner, u cijelosti ili jednim dijelom. Troškove bankovnih transakcija koji se tiču uplate sredstava partneru je potrebno izraziti u kategoriji „ADMINISTRATIVNI I TEKUĆI TROŠKOVI“ kao zasebnu budžetsku liniju.

 

Pitanje 28:

Da li saradnici na projektu mogu učestvovati u sufinansiranju?

Odgovor 28:

Da, doprinos saradnika se može smatrati doprinosom aplikanta ili partnera, kroz saradnički odnos nekog od njih sa institucijom/organizacijom saradnikom. Na primjer, ako aplikant sarađuje sa lokalnom institucijom koja će obezbijediti prostor za sprovođenje aktivnosti projekta, taj prostor se može kroz budžet obračunati kao doprinos aplikanta.  

 

 

Pitanje 29:

Da li su Ministarstva podobni aplikanti?

Odgovor 29:

Ne, Ministarstva nijesu podobni aplikanti. Ministarstva jedino mogu biti saradnici na projektu. Za detaljnije definicije Saradnika, pogledajte Smjernice, strana 5.

 

Pitanje 30:

Da li ciljevi moraju biti postavljeni da se ostvaruju u svim zemljama partnerima?  

Odgovor 30:

Da, ciljevi treba da budu relevantni za sve uključene zemlje.  

 

Pitanje 31:

Da li postoji preporuka koliko procenata sredstava ide kojem partneru?

Odgovor 31:

Ne, aplikant i partner(i)  se međusobno dogovaraju o raspoređivaju sredstava, u odnosu na uloge i aktivnosti koje sprovode.

 

Pitanje 32:

Može li aplikant biti strana organizacija registrovana u Crnoj Gori?  

 

Odgovor 32:

Aplikant i partner mogu biti samo organizacije čije je sjedište kao i organi upravljanja u nekoj od 3 zemlje uključene u projekat.

 

Pitanje 33:

Na koji način je potrebno administrirati dokumentaciju projektnih partnera za pravdanje projektnih troškova? Da li Aplikant prikuplja dokumentaciju i istu dostavlja donatoru ili donator od partnera potvrđuje dokumentaciju?

Odgovor 33:

Aplikant je dužan da prati implementaciju aktivnosti i administraciju dokumenata Partnera, jer je aplikant odgovoran za izvještavanje prema donatoru i dostavi donatoru na uvid svu relevantnu dokumentaciju.

 

Pitanje 34:

Da li su studijska putovanja troškovi koji se priznaju?

Odgovor 34:

Da. Studijska putovanja, ukoliko su u skladu sa temama poziva i ciljevima projekta, su dozvoljeni trošak.

 

Pitanje 35:

Da li je potrebno da i partner obezbijedi sufinansiranje?

Odgovor 35:

Potrebno je obezbijediti sufinansiranje u skladu sa finansijskim pragom na koji aplicirate, pri čemu nije bitno da li će to učiniti Aplikant, Partner ili sve organizacije/institucije uključene u projekat. Odgovornost Aplikanta jeste da obezbijedi sredstva za sufinansiranje.

 

Pitanje 36:

Imamo projektnu ideju da sredstvima za koja konkurišemo finansiramo prekvalifikaciju radne snage. Zanima nas da li je ovakav projekti predlog prihvatljiv odnosno da li možemo sredstva za koja konkurišemo možemo da koristimo na taj način ili ne?

Pitanje 37:  

Koliko je relevantno  projektom prijaviti  ideju prevencije rodnih stereotipa na predškolskom uzrastu?

Odgovor na pitanja 36 i 37:

U tehničkoj evaluaciji pristiglih projekata ocjenjivaće se relevantnost projekta u odnosu na prioritetne  oblasti. Molimo Vas da vodite računa o prioritetnim temama Javnog poziva i smjernicama o partnerstvu u podnošenju Vašeg projekta.

 

Pitanje 38:

Na koji iznos se obračunava traženi procenat sufinansiranja?

Odgovor 38:

Kako je predviđeno Javnim pozivom, iznos sufinansiranja obračunava se na iznos koji tražite od donatora, tj. ukoliko tražite 40,000$ (preračunato u odgovarajućoj nacionalnoj valuti), onda bi iznos sufinansiranja bio 15% od traženog iznosa, ili 6,000 $ (preračunato u odgovarajućoj nacionalnoj valuti).

 

Pitanje 39:

Kako se obračunava postotak od 10% sredstava koje planiramo utrošiti na opremu ili infrastrukturne radove?

Odgovor 39:

Kako je predviđeno Javnim pozivom, iznos od 10% za ovu vrstu troškova obračunava se na ukupnu vrijednost projekta, tj. iznos tražen od donatora plus iznos sufinansiranja.

 

Pitanje 1:

Da li dvije organizacije mogu biti nosioci projekta?

Odgovor 1:

Nosilac projekta mora biti jasno definisan (to je organizacija sa kojom će se potpisivati Ugovor o grantu, i to treba biti jedna organizacija), a ta organizacija- nosilac projekta može biti u partnerskom odnosu sa dvije OCD/institucije, s tim da bar jedna od njih mora biti iz Crne Gore ili Srbije.

Dakle, možete formirati konzorcij (sa jednakim pravima koje definirate vi između sebe u konzorciju tj. partnerskom odnosu (ne mora biti konzorcij)), ali se mora znati ko je nosilac projekta - to je organizacija koja ce potpisivati Ugovor o grantu, a ostali partneri mogu nositi  značajne aktivnosti, uključujući i značajan  primitak sredstava, ali transfer sredstava tim partnerskim organizacijama ide od nosioca projekta.

Kopiramo isječak iz poziva:

PARTNERI

Partner u projektu može biti opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekat. Partner /opština/grad provodi dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj djeluje, pa samim tim realizuje i dio finansijskih sredstava projekta.

Partnerstva mogu biti različitih vrsta; tj. mogu biti između OCD, između OCD i javnih ustanova/opština. Nosilac projekta (Aplikant) mora biti jasno definisan. Nosilac projekta je dužan potpisati ugovor ili sporazum o partnerstvu sa partnerom.

 

Pitanje 2:

Da li obrazovna ustanova ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu mogu aplicirati na javni poziv?

Odgovor 2:

Privatne ustanove ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu ne mogu aplicirati na javni poziv, kao sto je to opisano u sekciji 3.2. (Ko se moze prijaviti?) javnog poziva.

 

Pitanje 3:

Da li implementacija projektnih aktivnosti može početi prije zatvaranja javnog poziva?

Odgovor 3:

Implementacija aktivnosti koje se finansiraju iz sredstava granta koji se dodijeljuje putem ovog poziva može se desiti isključivo u periodu kako je propisano pozivom te u skladu s kriterijima iz poziva.

Nije moguće početi implementaciju aktivnosti koje bi se finansirale iz sredstava granta prije zatvaranja javnog poziva, jer je poziv za grantove otvoren do 9. februara 2020.godine, i odluke o dodjeli grantova će se donijeti nakon toga, zato je period implementacije aktivnosti iz grant sredstava predviđen od mjeseca aprila.

 

Pitanje 4:

U kojoj valuti je potrebno iskazati budžet?

Odgovor 4:

Budžet je potrebno iskazati u nacionalnoj valuti, kako je je jasno navedeno u formi PRIJEDLOG PROJEKTA, a)Sredstva UN-a koja se traže kroz ovaj Poziv (u nacionalnoj valuti).  

 

Pitanje 5:

Da li je moguća nabavka tehničkih pomagala, plaćanje usluga obrade i montaže filma, kao i  finansiranje posjeta, što uključuje smještaj, putne troškove i hranu iz sredstava granta?

Odgovor 5:

Nabavka tehničke opreme je dozvoljena, ali u okviru kako stoji u smjernicama (kopiran relevantni isječak iz smjernica, dole). Takođe,  finansiranje posjeta partnerske škole, te plaćanje usluga stručne usluge montaže i obrade filma su dozvoljeni troškovi, ukoliko su isti troškovi potrebni za uspješnu realizaciju predloženog projekta.

Nije dozvoljena nabavka opreme (osim ako nije neophodno za uspješnu realizaciju projekta - u tom slučaju biće dozvoljeno planirati ovakve aktivnosti u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnog budžeta projekta).“

 

Pitanje 6:

Da li su firme (d.o.o) u državnom vlasništvu podobne za apliciranje na ovaj poziv?

Odgovor 6:

Kao što je navedeno u smjernicama sekciji 3.2. (Ko se moze prijaviti?), ovim konkursom nije moguće finansirati preduzeća, čak i kada su u državnom vlasništvu. Međutim, firma u državnom vlasništvu može biti saradnik na projektu gdje su nosioci NVO ili institucije. Iako državna firma ne može biti aplikant ili partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorna za sprovođenje aktivnosti), aplikant ili partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti.

 

Pitanje 7

Da li u projekat možemo da uključimo više partnerskih ustanova iz jedne zemlje?

Odgovor 7

Organizacija ili institucija koja je podnosilac projekta mora uključiti bar jednu partnersku organizaciju ili instituciju iz BiH (obavezno je da bude iz BiH, a moze i iz CG). Dakle, odgovor je najmanje jedna partnerska organizacija/institucija, a može i više. Informacije o tome mogu se naći u dokumentu Poziv za dostavljanje projektnih predloga-smernice za podnosioce projekta.

 

Pitanje 8

Da li laboratorijske analize mogu predstavljati dio tekućih troškova koji će biti prikazani kao sufinansiranje a predviđene su kao dio osnove za edukaciju ciljnih grupa?

Odgovor 8

Molimo vas da obratite pažnju na prioritetne oblasti navedene u javnom pozivu. Potrebno je detaljno obrazložiti kako bi se laboratorijske analize mogle povezati sa jednom od tih oblasti u implementaciji aktivnosti. U slučaju da postoji opravdanost istih troškova, oni bi potpadali kategoriji projektnih troškova u aktivnostima.

Detaljni opis prioritetnih oblasti možete pronaći u sekciji 2. Prioritetne oblasti Javnog poziva.

 

Pitanje 9

Da li akcionarsko društvo, npr. iz BiH može biti partner instituta iz Republike Srbije?

Odgovor 9

Po pravilima konkursa, firme, d.o.o. ili preduzeća uključujući akcionarska/dioničarska društva ne mogu da apliciraju, već je ovaj poziv namijenjen javnim institucijama i organizacijama. Informacije o tome mogu se pronaći u dokumentu Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga-smjernice za podnosioce projekta, sekcija 3.2. (Ko se može prijaviti?) javnog poziva.

Iako akcionarsko društvo ne može biti aplikant ili partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorno za sprovođenje aktivnosti), aplikant ili partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti, ukoliko bi to doprinijelo uspješnoj realizaciji projekta.

 

Pitanje 10

Da li je moguće da sa naše strane kofinansiramo dio sredstava za realizaciju tekućeg projekta, a sa druge strane da u aplikaciju Dijaloga za budućnost uključimo i dodatan set aktivnosti koji nije pokriven tekućim projektom?

Odgovor 10

Same aktivnosti predloženog projekta mogu doprinositi ciljevima ili nastavljati postojeće inicijative ili projekte. Međutim, mora se imati u vidu da će se u okviru ovog Javnog poziva uzeti u razmatranje oni projekti koji kao celina imaju konkretne rezultate, a odgovaraju na teme ovog Poziva i ispunjavaju sve druge uslove Poziva. Planirano trajanje projekata koji će se finansirati sredstvima projekta Dijalog za budućnost je 4 do 7 meseci od datuma potpisivanja ugovora, tj. projekat se mora realizovati u periodu između 1. aprila i 1. novembra 2020. godine.

 

Pitanje 11

Da li je moguće napraviti projekat sa ciljem da se školi obezbedi prostor za rad, naime škola nema salu za fizičko, a da to bude praćeno kampanjom i radionicama o ključnim temama programa DFF?

Odgovor 11

Sekcija 4 teksta Javnog poziva definisala je infrastrukturne radove i kupovinu opreme kao neprihvatljive troškove osim ako nije neophodno za uspješnu realizaciju projekta; u tom slučaju biće dozvoljeno planirati ovakve aktivnosti u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnog budžeta projekta)

 

Pitanje 12

Imamo projektnu ideju da sredstvima za koja konkurišemo finansiramo prekvalifikaciju radne snage. Zanima nas da li je ovakav projekti predlog prihvatljiv odnosno da li možemo sredstva za koja konkurišemo možemo da koristimo na taj način ili ne?

Pitanje 13

Koliko je relevantno  projektom prijaviti  ideju prevencije rodnih stereotipa na predškolskom uzrastu?

Odgovor 12 i 13

U tehničkoj evaluaciji pristiglih projekata sudiće se o relevantnosti projekta spram prioritetnih oblasti. Molimo Vas da vodite računa o prioritetnim temama Javnog poziva i smjernicama o partnerstvu u podnošenju Vašeg projekta.

 

Pitanje 15

Na koji iznos se obračunava traženi procenat sufinansiranja?

Odgovor 15

Kako je predviđeno Javnim pozivom, iznos sufinansiranja obračunava se na iznos koji tražite od donatora, tj. ukoliko tražite 40,000$ (preračunato u odgovarajućoj nacionalnoj valuti), onda bi iznos sufinansiranja bio 6,000 $ (preračunato u odgovarajućoj nacionalnoj valuti). Svaki finansijski prag ima svoje uslove.

 

Pitanje 16

Kako se obračunava postotak od 10% sredstava koje planiramo utrošiti na opremu ili infrastrukturne radove?

Odgovor 16

Kako je predviđeno Javnim pozivom, iznos od 10% za ovu vrstu troškova obračunava se na ukupnu vrijednost projekta, tj. iznos tražen od donatora plus iznos sufinansiranja.

 

Pitanje 17

U Obrascu projektnog predloga, u naslovu sekcije 1, INFORMACIJE  O  NOSIOCU  PROJEKTA, postoji fusnota koja glasi da iste informacije potrebno je uneti i za partnere na projektu. Da li bi to znacilo da je potrebno u postojeći obrazac dodati još jednu sekciju sa identičnim tabelama kao i za nosioca, naprimer, INFORMACIJE  O  PARTNERU NA  PROJEKTU (pošto je nema u obrascu), ili je to neophodno uraditi na drugačiji način, i onda koji?

Odgovor 17

Kopiranjem  tabela treba uneti informacije o partneru.

 

Pitanje 18

Da li sportska udruženja (kao OCD) mogu aplicirati projektima na konkursu Dijalog za budućnost?

Odgovor 18

Organizacije civilnog društva su dobrovoljni oblici organizovanja građana koji nastaju privatnim ili pravnim dokumentom (ugovorom o osnivanju), čiji je cilj zaštita interesa određene grupe građana ili društva u celini i koje nisu deo strukture vlasti. U organizacije civilnog društva spadaju i sportska udruženja ako su registrovani u skladu sa zakonom o nevladinim udruzenjima. Medjutim, ako su registrovani kao profitna organizacija ili firma, nisu podobni za apliciranje.

 

Pitanje 19

Da li se prema UN pravda sufinansiranje koje je moguće navesti u okviru budžeta?

Odgovor 19

Način isplate sredstava, dinamika prenosa sredstava, način prenosa i druga međusobna prava i obaveze bliže će se urediti Ugovorom između UN agencije i korisnika sredstava, kao što je navedeno na strani 10 dokumenta Poziv za dostavljanje projektnih predloga, u odeljku Sklapanje Ugovora o korišćenju sredstava / realizaciji projekta. U svakom slucaju, svako sufinansiranje treba planirati na nacin da ga je moguce dokazati kroz neku vrstu dokumenta ili drugog dokaza.

 

Pitanje 20

U okviru formulara za prijavu, OCD treba da naglase detalje o svom kancelarijskom prostoru. Ukoliko OCD ne poseduje (niti iznajmljuje) bilo koji kancelarijski prostor, ali ima uslove (internet, opremu i sl) da realizuje projekte, kako prikazati u ovom delu formulara da kancelarijski prostor na postoji, ali da uslovi postoje, te da to nije slabost OCD koja aplicira?

Odgovor 20

Ukoliko organizacija ima prijavljeno sedište/adresu, očekuje se da postoji određena vrsta ugovora o korišćenju prostora. Osim toga, obratite paznju na podkriterijume koji se ocjenjuju u sekciji kapaciteti u Tabeli za ocenjivanje.

 

Pitanje 21

Na spisku neophodne dokumentacije koja se podnosi stoji da podnosilac treba da dostavi kopiju godišnjeg programskog izveštaja. Ukoliko organizacija nije u mogucnosti da priredi godišnji izveštaj o radu, da li ona i dalje može aplicirati? I u tom slučaju, kakav dokument je neophodno da dostavi umesto ovoga?

Odgovor 21

Od dokumentacije neophodno je dostaviti:

Prilog 3 Kopija godišnjeg finansijskog izveštaja za 2018. godinu (bilans stanja i bilans uspeha) koju je sertifikovao ovlašćeni računovođa ili izveštaj o realizaciji budžeta, osim ukoliko organizacija nije nastala u tekućoj godini (za podnosioca i partnera, odnosno partnere).

Prilog 4 Kopija programskog godišnjeg izveštaja za 2018 je deo obavezne projektne dokumentacije, osim ukoliko organizacija nije nastala u tekućoj godini (za podnosioca i partnera, odnosno partnere).

Ukoliko organizacija nije u mogucnosti da dostavi ovakav izvestaj, treba dostaviti dokument kojim se to obrazlaze. Dodatno mozete dostaviti i izvestaje za 2019.

 

Pitanje 22

U pozivu piše da se dostavlja sledeća dodatna dokumentacija,  pa između ostalog i :

Prilog 4 Kopija programskog godišnjeg izveštaja organizacije za 2018. godinu, osim ukoliko organizacija nije nastala u tekućoj godini (za podnosioca i partnera, odnosno partnere).

Škole kao javne ustanove podnose izveštaj o radu Nastavničkom veću i Školskom odboru koji sadrži često i preko 100 stranica, pa se postavlja pitanje kako dostaviti taj programski izvestaj i u kom formatu.

Odgovor 22

Možete dostaviti Izveštaj u elektronskom formatu.

Za skole, predlazemo da se iz programskog godisnjeg izvestaja izdvoje

·         izvestaj o radu ucenickog parlamenta

·         izvestaj o profesionalnom razvoju nastavnika i

·         razvojni plan skole.

 

Pitanje 23

Da li može istraživačko-razvojni institut kao privredno društvo, u privatnom vlasništvu učestvovati na projektu?

Odgovor 23

Kao što je navedeno u smernicama sekciji 3.2. (Ko se moze prijaviti?), ovim konkursom nije moguće finansirati preduzeća u privatnom vlasništvu.

 

Pitanje 24

Da li u obrascu projektnog predloga u tabeli gde se upisuje osoblje koje planiramo da angažujemo na projektu moraju da budu samo zaposleni na Univerzitetu (obzirom da piše radno mesto i zanimanje) ili mogu i studenti, odnosno članovi Studentskog parlamenta koji bi svakako učestvovali na projektu?

Odgovor 24

Podnosilac projektnog predloga moze biti Univerzitet (drzavni), a projektni tim se formira po sposobnostima, po nahodjenju i po potrebama za implementaciju projekta (to moze biti interni i eksterni kadar).

 

Pitanje 25

Da li možemo mi ako dobijemo grant da u okviru našeg projekta organizujemo mini konkurs na određenu temu kako bi animirali što više ekipa (studenata) da se prijavi, nakog čega bi izabrali nekoliko timova koji su najbolji i njima dodelili određena novčana sredstva (od našeg projekta) da oni sprovedu svoje ideje uz mentorski rad i naš nadzor?

Odgovor 25

Projektne aktivnosti mogu biti raznolike, ukljucujuci i osmisljavanje konkursa, ali moraju biti prekogranicne i moraju odgovarati na prioritetne teme i oblasti ovog javnog poziva. Ovi troškovi su prihvatljivi, ali treba da budu razumni i da njihova isplata bude u skladu sa zakonskim propisima.

 

Pitanje 26

Kada je u pitanju finansijsko identifikacioni formular ( prilog br6) , da li se traži devizni račun, šta se dogadja ako škola nema devizni racun, i da li škola mora da ga otvori i sada, pre apliciranja, ili može tek ako sredstva budu odobrena.

S obzirom da se ne zna da li će naš projektni predlog biti podržan ili ne, pitamo vas da li možemo po eventualnom odobrenju projekta da otvorimo devizni račun, jer Ministarstvo prosvete tražiće nam dokaz zbog čega ranije želimo da otvorimo devizni račun, a nemamo priliv finansijskih sredstava na istom računu.

 

Odgovor 26

Škola može da započne proces otvaranja deviznog računa i kao osnov navede apliciranje u javnom pozivu. Ukoliko projektni predlog bude odabren, škola mora da dostavi informacije o deviznom računu pre sklapanja ugovora.

 

 

Pitanja i odgovori sa info dana održanih u Srbiji

 

- Da li postoji podela ukupnog fonda po zemljama i finansijskim pragovima?

Ukupan iznos fonda koji je namjenjen za grantove kroz ovaj Javni poziv nije unapred podeljen po zemljama. Postoji podela fonda na 3 finansijska praga ali nije odredjeno koliko ce se kojih iznosa dodeliti u okviru tih pragova.

 

- Koliko dugo treba da postoje oranizacije pre prijavljivanja?

Poziv je otvoren za sve organizacije civilnog drustva (i druge navedene ustanove) bez obzira na to koliko dugo postoje. Od obavezne dokumentacije, neophodni su finansijski izvestaj i programski izvestaj za 2018. (osim ako organizacija nije nastala u tekucoj godini). Vise informacija o nacinu procene vidite na strani 8 u Smernicama javnog poziva u odeljku Tabela za ocenjivanje.

 

- Da li prethodni regionalni projekti koje je organizacija sprovodila imaju uticaja na ovaj predlog?

Treba navesti tekuce projekte i projekte sprovedene u prethodne tri godine, a ocenjivanje ce se vrsiti prema definisanim kriterijumima navedenim u tabeli ya ocenjivanje na strani 8 smernica za javni poziv.

 

- Ako su sve druge aktivnosti u vremenskom okviru, a samo završna izvan, koja pritom crpi veći deo budžeta, da li je to dozvoljeno?

Postoji predvidjeno trajanje i vreme implementacije za projekte, a ukoliko neki projekat zahteva promenu, o tome se podnosilac mora naknado dogovoriti sa UN agencijom s kojom bude sklapao ugovor. Treba voditi računa da je jedan od eliminatornih kriterijuma da projekat mora trajati minimum 4, a maksimum 7 meseci. Ukoliko ovo nije ispoštovano, projekat se neće razmatrati. Pogledajte smernice, strana 7, eliminatorni kriterijumi.

 

- Da li postoji odredjen nacin raspodele sredstava i sufinansiranja izmedju nosioca projekta i partnera?

Podnosilac i partner se medjusobno o tome dogovaraju.

 

- Da li je neophodno dostaviti u izveštaju dokaze za sufinansirajući deo i ako da, u kom obliku?

Način isplate sredstava, dinamika prenosa sredstava, način prenosa i druga međusobna prava i obaveze bliže će se urediti Ugovorom između UN agencije i korisnika sredstava, kao što je navedeno na strani 10 dokumenta Poziv za dostavljanje projektnih predloga, u odeljku Sklapanje Ugovora o korišćenju sredstava / realizaciji projekta. U svakom slucaju, svako sufinansiranje treba planirati na nacin da ga je moguce dokazati kroz neku vrstu dokumenta ili drugog dokaza.

 

- Da li je potrebna dokumentacija za dokazivanje saradnje sa saradnicima (administrativni obrazac, finansijski prilog) ili je dovoljno samo navesti kroz projektnu aplikaciju?

Dovoljno samo navesti kroz projektnu aplikaciju, zajedno sa ulogom na projektu. Ako ipak imate dokumentaciju koja potvrđuje spremnost saradničkih nvo/institucija da doprinesu projektu, možete je priložiti.

 

- Da li rukovodilac projekta može da prikaže deo ili celu platu kao administrativni trošak (20%) a da u isto vreme bude i programski plaćen (honorar na radionici)?

Ne može ista osoba da se plaća više puta, bar kada je u pitanju vodeće osoblje. Na taj način treba izbegavati moguće situacije zloupotrebe, da jedna osoba ima više uloga i uzima previše novca.

 

- Ako javni funkcioner dolazi da održi predavanje, da li može da bude plaćen?

Ne mogu biti placene one osobe koje imaju status javnog funkcionera, sto je navedeno pod Smernicama za javni poziv.

 

- Kako se radi monetarna procena nematerijalnog doprinosa?

Na primer, ako je neophodno koristiti opremu, vrednost korišćenja opreme za aktivnosti projekta se valorizuje po danu ili događaju. U skladu sa tržišnom cenom iznajmljivanja ili korišćenja takve opreme, treba izračunati koliko biste platili iznajmljivanje da nemate tu opremu. Za ovo je neophodno sprovesti svojevrsno istraživanje tržišta i napraviti realističnu procenu.

 

Odgovori na email upit poslani 15.1.2020.

 

Pitanje 1:

Da li ovaj projekat može da se kombinuje kao dio sufinanciranja jednog dijela aktivnosti  sa drugim našim projektom koji kreće sa realizacijom od 1.2.2020. ali u dijelu aktivnosti/troškova koji će biti sprovedeni tokom aprila/maja mjeseca (napominjem da bi kod Vas aplicirali za projekat sa početkom implementacije od 1.4.20220. god.)?

Odgovor 1:

Formalno pravno, ne postoji prepreka da kombinirate sredstva iz ovog granta (ako se ista odobre) kao dio sufinanciranja jednog dijela aktivnosti  sa drugim vašim projektom koji kreće sa realizacijom od 1.2.2020, ali aktivnosti finansirane iz UN granta ne mogu početi prije aprila 2020 i trajati duže od perioda navedenog u Smjernicama.  Također, aktivnosti finansirane UN grantom trebaju odgovarati ciljevima Poziva i činiti logičku cjelinu jednog projekta, a sve kako je navedeno u sklopu aplikacije i logičke matrice. 

 

 

Pitanje 2:

Da li partner na ovom projektu uz jednu NVO može da bude i poljoprivredna zadruga za koju bi se nabavila određena oprema i infrastruktura koja je neophodna za realizaciju projekta (naravno do 10% ukupnog budžeta)?

Odgovor 2:

Zemljoradničke zadruge ukoliko ne zadovoljavaju slijedeće uslove u smislu registracije ne mogu biti partneri---- Partner u projektu može biti opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekta .   Ukoliko zemljoradnička zadruga zadovoljava slijedeću kategorizaciju---opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva, one mogu biti partneri.  Može postojati više partnera u aplikaciji, ali svaki partner mora biti jedna od navedenih kategorija: opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva

Dalje, ne postoji formalno pravno ograničenje u odnosu na vrstu/kategorije (po pitanju pravne registracije)  saradnika, tj. prema pozivu stoji da “saradnici su one organizacije i ustanove koje doprinose realizaciji projektnih aktivnosti, ali se njima ne vrši transfer dijela projektnih sredstva za realizaciju projektnih aktivnosti, dodijeljenih putem ovog javnog poziva.

Kupovina opreme i troškovi infrastrukturnih radova su dozvoljeni u iznosu do 10% od ukupnog traženog iznosa budžeta od UN-a, ali samo u slučaju da su iste neophodne za uspješnu realizaciju projekta.  Obratite pažnju na navedene prioritetne oblasti projekta kako je navedeno u Smjernicama.

 

Pitanje 3:

Da li se navedeni procenti odnose na ukupni budžet sa našim sufinanciranjem ili samo što tražimo od Vas?

Odgovor 3:

Navedeni procenti se odnose na ukupan iznos sredstava koje potražujete od UN-a.

 

Pitanje 4:

Da li se priznaju troškovi PDV?

Odgovor 4:

U prijedlog budžeta trebate uvrstiti troškove PDV-a.

 

Pitanje 5:

Da li partner mora svoje aktivnosti sprovoditi u svojoj državi ili može da ih sprovodi u BiH kao npr. edukatori?

Odgovor 5:

Svaki dostavljeni projektni prijedlog mora biti prekograničnog karaktera, tj. uključivati nosioca projekta i minimum jednu partnersku organizaciju/instituciju iz BiH (za aplikante iz Crne Gore i Republike Srbije) ili minimum jednu partnersku organizaciju iz Crne Gore ili Srbije za aplikante iz Bosne i Hercegovine).  Formalno pravno gledano, partner ne mora sprovoditi aktivnosti isključivo u državi u kojoj je registriran tj. djeluje, ali je potrebno da partner provodi  dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj je registriran i djeluje, pa samim tim realizuje i dio finansijskih sredstava projekta, dakle projekta treba imati prekogranični karakter. 

 

Pitanje 6:

Da li se završni finansijski izvještaji odnose na 2018. ili 2017. s obzirom na datum dostavljanja aplikacije?

Odgovor 6:

Završni financijski izvještaji se odnose na 2018. godinu.

 

Pitanje 7:

Da li se sa istim bodovima vrednuje aplikant kao i partner tj. da li je prepreka što je  aplikant u našem slučaju izgrađena organizacija stara 17 godina a partner mlada organizacija sa malim budžetom, a želimo da apliciramo na najveći iznos tj. 40.000 $?

Odgovor 7:

Projekat se boduje u cjelini (ne postoji posebno bodovanje aplikator i partnera, već se gleda cjelina implementacionog tima i pristupa) , a sve prema tabeli koja je navedena u objavljenima Smjernicama

 

Pitanja i odgovori sa info dana u Sarajevu 15.1.2020.

 

Pitanje 1:

Da li partnerska organizacija može da bude plaćena za realizaciju radionica ili može svoj rad da prikaže u vidu učešće (kroz platu)?

Odgovor 1:

U Smjernicama za ovaj Poziv jasno je naznačeno da je dio budžeta potrebno izdvojiti za aktivnosti Partnera. Također, Partner svoje učešće (sufinansiranje) može prikazati kroz plaće.

 

Pitanje 2:

Da li može aplicirati državna javna ustanova koja nije na budžetu?

Odgovor 2:

Da, državna institucija koja nije finansirana iz budžetskih sredstava može da aplicira na ovaj Javni poziv.

 

Pitanje 3:

Kada bi se mogli očekivati rezultati Javnog poziva i kada bi mogla početi implementacija aktivnosti?

Odgovor 3:

Rezultati javnog poziva biće objavljeni u toku marta 2020. godine. Implementacija projektnih aktivnosti predviđena je od 1. aprila 2020. godine do 1. novembra 2020. godine.

 

Pitanje 4:

Šta podrazumijeva uputa iz smjernica da zahtjev za produženje može biti podnijet samo u izuzetnim okolnostima?

Odgovor 4:

Zbog trajanja projekta Dijalog za budućnost, koji će se implementirati do kraja decembra 2020. godine, ne postoji mogućost produženja projekta koji će implementirati aplikant.

 

Pitanje 5:

Da li je iznos od 600.000 USD cjelokupni iznos grant sredstava za sve 3 zemlje i da li je unaprijed određeno koji broj aplikacija će biti odobren po zemljama?

Odgovor 5:

Da. 600.000 USD je iznos fonda koji će namijenjenje namjenjen za grantove kroz ovaj Javni poziv. Broj aplikacija po državama nije unaprijed određen.

 

Pitanje 6:

Da li jedna organizacija može aplicirati na Javni poziv sa više projektnih prijedloga?

Odgovor 6:

Jedna organizacija može aplicirati samo sa jednim projektnim prijedlogom, kako je to navedeno u smjernicama sekcija 7. Broj projektnih prijedloga i grantova po nosiocu prijave (aplikantu) - Jedna ustanova / organizacija može aplicirati najviše sa jednim projektom kao vodeći podnosilac prijave (aplikant) i biti partner na najviše jednom projektu.

 

Pitanje 7:

Koliko posto granta je dozvoljeno upotrijebiti za obnovu infrastrukture, ukoliko se to može primijeniti?

Odgovor 7:

Fizička rekonstrukcija/projekti infrastrukture nije prihvatljiva aktivnost, osim ako nije neophodno za uspješnu realizaciju projekta; u tom slučaju, biće dozvoljeno planirati ovakve aktivnosti u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnog budžeta projekta.

 

Pitanje 8:

Da li svi gradovi u Republici Srbiji i Crnoj Gori mogu biti partneri, ili postoje samo određeni gradovi koji mogu biti partneri?

Odgovor 8:

Svi gradovi i organizacije, bilo da su javne ustanove, civilne organizacije ili opštine i gradovi, iz Republike Srbije i Crne Gore mogu biti partneri na projektu.

 

Pitanje 9:

Da li projekt može uključiti i djecu i mlade ili samo mlade osobe?

Odgovor 9:

Da, projekt može uključivati djecu i mlade, kao i druge ciljne skupine.

 

Pitanje 10:

Budući da škole i javne ustanove učestvuju u javnom pozivu, kako tretirati vrijeme raspustavrijeme raspusta i godišnjih odmora u implementaciji projekta koji je u trajanju od 7 mjeseci?

Odgovor 10:

Budući da je implementacija projektnih aktivnosti predviđena u periodu od 1. aprila 2020. godine do 1. novembra 2020. godine, ne postoji mogućost produženja trajanja aktivnosti, ali postoji mogućost da projekt, čineći logičku cjelinu, bude dio drugog projekta koji ima duže trajanje implementacije aktivnosti.

 

Pitanje 11:

Da li možete objasniti šta je logička matrica projekta?

Odgovor 11:

Glavni je rezultat procesa logičkog pristupa osmišljavaniju projekta - logička matrica (LM). Ona se također može nazvati konačnim “proizvodom” procesa. Izrada logičke matrice ne svodi se na “ispunjavanje 16 kućica”. Iza svake stoji pažljiva analiza i logičko razmišljanje. “Kućice” predstavljaju samo sažetak dužeg procesa. Ako se taj proces ne provede ili se provede slabo, rezultat može biti nestrukturiran prijedlog projekta i njegovo neprihvatanje od strane donatora. Kvaliteta sažetka projekta prikazan u obliku matrice zavisi od kvalitete analize koja joj je prethodila. Logička matrica treba odražavati strategiju projekta koja proizlazi iz pažljive analize postojeće situacije - a ne obrnuto.

Logička matrica služi kao sažetak ključnih informacija vezanih uz projekt. Ona pruža jednostavan pregled koji omogućava brzu procjenu dosljednosti i sklada u logici projekta.

 

Pitanje 12:

Kojom dinamikom aplikant uplaćuje sredstva projektnom partneru? Da li ukupna sredstva prebacuje na početku implementacije ili tranše u toku implementacije?

Odgovor 12:

Aplikant sa partnerom određuje na koji način će se projektna sredstva namijenjena za partnera uplatiti i koja je dinamika tih plaćanja. Preporuka jeste da se uplate vrše u skladu sa dinamikom implementacije aktivnosti koje provodi partner i potrebe za gotovinom.

 

Pitanje 13:

Na koji način, pri planiranju budžeta, se može predvidjeti transfer novca partneru?

Odgovor 13:

Kolona u budžetu „Pregled sredstava predviđenih za partnera/e“ je namijenjena za iskazivanje sredstava koja će biti uplaćena partneru, a koja su navedena u okviru budžetskih linija aktivnosti koje implementira partner, u cijelosti ili jednim dijelom. Troškove bankovnih transakcija je potrebno izraziti u kategoriji „ADMINISTRATIVNI I TEKUĆI TROŠKOVI“ kao zasebnu budžetsku liniju.

 

Pitanje 14:

Da li postoji minimum iznosa koji treba biti namijenjen partneru?

Odgovor 14:

Ne postoji minimum iznosaiznosa ukupnog projektnog budžeta koji je potrebno namijeniti partneru.

 

Pitanje 15:

Na koji način je potrebno administrirati dokumentaciju projektnih partnera za pravdanje projektnih troškova? Da li Aplikant prikuplja dokumentaciju i isti dostavlja donatoru ili donator od partnera potvrđuje dokumentaciju?

Odgovor 15:

Aplikant je dužan da prati implementaciju aktivnosti i administraciju dokumenata Partnera, jer je aplikant odgovoran za izvještavanje prema donatoru i dostavi donatoru na uvid svu relevantnu dokumentaciju.

 

Pitanje 16:

Da li su studijska putovanja troškovi koji se priznaju?

Odgovor 16:

Da. Studijska putovanja, ukoliko podupiru ciljeve granta, su dozvoljeni trošak.

 

Pitanje 17:

Da li su aplikanti u obaveziobavezi da imaju sufinansiranje?

Odgovor 17:

Aplikanti su u obavezi da imaju sufinanciranje ukoliko njihov projektni prijedlog pripada I i II finansijskom pragu, u skladu sa opisom iz smjernica:

Finansijski prag I – od 30.000-40.000 USD

Uz 15% sufinansiranja od ukupnog iznosa granta (novcem ili nematerijalnim doprinosom (in-kind) ili kombinacijom novca i nematerijalnog doprinosa).

Finansijski prag II – od 20.000-30.000 USD

Uz 10% sufinanciranja od ukupnog iznosa granta novcem ili nematerijalnim doprinosom (in-kind) ili kombinacijom novca i nematerijalnog doprinosa)

Finansijski prag III – od 10.000-20.000 USD

Sufinanciranje nije neophodno.

 

Pitanje 18:

Da li je potrebno dostaviti projektni prijedlog na engleskom jeziku?

Odgovor 18:

Projektni prijedlog je potrebno dostaviti na službenim jezicima.

 

Pitanje 19:

Da li je potrebno da i partner obezbijedi sufinanciranje?

Odgovor 19:

Potrebno je obezbijediti sufinanciranje u skladu sa finansijskim pragom na koji aplicirate, pri čemu nije bitno da li će to učiniti Aplikant, Partner ili sve organizacije uključene u projekt. Odgovornost Aplikanta jeste da obezbijedi sredstva za sufinanciranje.

 

Pitanja koja su poslana od strane potencijalnih aplikanata na području Republike Srbije

 

Pitanje 1:

Da li dvije organizacije mogu biti nosioci projekta?

Odgovor 1:

Nosilac projekta mora biti jasno definisan (to je organizacija sa kojom će se potpisivati Ugovor o grantu, i to treba biti jedna organizacija), a ta organizacija- nosilac projekta može biti u partnerskom odnosu sa dvije OCD/institucije, s tim da bar jedna od njih mora biti iz Crne Gore ili Srbije.

Dakle, možete formirati konzorcij (sa jednakim pravima koje definirate vi između sebe u konzorciju tj. partnerskom odnosu (ne mora biti konzorcij)), ali se mora znati ko je nosilac projekta - to je organizacija koja ce potpisivati Ugovor o grantu, a ostali partneri mogu nositi  značajne aktivnosti, uključujući i značajan  primitak sredstava, ali transfer sredstava tim partnerskim organizacijama ide od nosioca projekta.

Kopiramo isječak iz poziva:

PARTNERI

Partner u projektu može biti opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekat. Partner /opština/grad provodi dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj djeluje, pa samim tim realizuje i dio finansijskih sredstava projekta.

Partnerstva mogu biti različitih vrsta; tj. mogu biti između OCD, između OCD i javnih ustanova/opština. Nosilac projekta (Aplikant) mora biti jasno definisan. Nosilac projekta je dužan potpisati ugovor ili sporazum[2] o partnerstvu sa partnerom.

 

Pitanje 2:

Da li obrazovna ustanova ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu mogu aplicirati na javni poziv?

Odgovor 2:

Privatne ustanove ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu ne mogu aplicirati na javni poziv, kao sto je to opisano u sekciji 3.2. (Ko se moze prijaviti?) javnog poziva.

 

Pitanje 3:

Da li implementacija projektnih aktivnosti može početi prije zatvaranja javnog poziva?

Odgovor 3:

Implementacija aktivnosti koje se finansiraju iz sredstava granta koji se dodijeljuje putem ovog poziva može se desiti isključivo u periodu kako je propisano pozivom te u skladu s kriterijima iz poziva.

Nije moguće početi implementaciju aktivnosti koje bi se finansirale iz sredstava granta prije zatvaranja javnog poziva, jer je poziv za grantove otvoren do 9. februara 2020.godine, i odluke o dodjeli grantova će se donijeti nakon toga, zato je period implementacije aktivnosti iz grant sredstava predviđen od mjeseca aprila.

 

Pitanje 4:

U kojoj valuti je potrebno iskazati budžet?

Odgovor 4:

Budžet je potrebno iskazati u nacionalnoj valuti, kako je je jasno navedeno u formi PRIJEDLOG PROJEKTA, a) Sredstva UN-a koja se traže kroz ovaj Poziv (u nacionalnoj valuti).   

 

Pitanje 5:

Da li je moguća nabavka tehničkih pomagala, plaćanje usluga obrade i montaže filma, kao i  finansiranje posjeta, što uključuje smještaj, putne troškove i hranu iz sredstava granta?

Odgovor 5:

Nabavka tehničke opreme je dozvoljena, ali u okviru kako stoji u smjernicama (kopiran relevantni isječak iz smjernica, dole). Takođe,  finansiranje posjeta partnerske škole, te plaćanje usluga stručne usluge montaže i obrade filma su dozvoljeni troškovi, ukoliko su isti troškovi potrebni za uspješnu realizaciju predloženog projekta.

Nije dozvoljena nabavka opreme (osim ako nije neophodno za uspješnu realizaciju projekta - u tom slučaju biće dozvoljeno planirati ovakve aktivnosti u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnog budžeta projekta).“

 

Pitanje 6:

Da li su firme (d.o.o) u državnom vlasništvu podobne za apliciranje na ovaj poziv?

Odgovor 6:

Kao što je navedeno u smjernicama sekciji 3.2. (Ko se moze prijaviti?), ovim konkursom nije moguće finansirati preduzeća, čak i kada su u državnom vlasništvu. Međutim, firma u državnom vlasništvu može biti saradnik na projektu gdje su nosioci NVO ili institucije. Iako državna firma ne može biti aplikant ili partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorna za sprovođenje aktivnosti), aplikant ili partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti.

 

Pitanje 7

Da li u projekat možemo da uključimo više partnerskih ustanova iz jedne zemlje?

Odgovor 7

Organizacija ili institucija koja je podnosilac projekta mora uključiti bar jednu partnersku organizaciju ili instituciju iz BiH (obavezno je da bude iz BiH, a moze i iz CG). Dakle, odgovor je najmanje jedna partnerska organizacija/institucija, a može i više. Informacije o tome mogu se naći u dokumentu Poziv za dostavljanje projektnih predloga-smernice za podnosioce projekta.

 

Pitanje 8

Da li laboratorijske analize mogu predstavljati dio tekućih troškova koji će biti prikazani kao sufinansiranje a predviđene su kao dio osnove za edukaciju ciljnih grupa?

Odgovor 8

Molimo vas da obratite pažnju na prioritetne oblasti navedene u javnom pozivu. Potrebno je detaljno obrazložiti kako bi se laboratorijske analize mogle povezati sa jednom od tih oblasti u implementaciji aktivnosti. U slučaju da postoji opravdanost istih troškova, oni bi potpadali kategoriji projektnih troškova u aktivnostima.

Detaljni opis prioritetnih oblasti možete pronaći u sekciji 2. Prioritetne oblasti Javnog poziva.

 

Pitanje 9

Da li akcionarsko društvo, npr. iz BiH može biti partner instituta iz Republike Srbije?

Odgovor 9

Po pravilima konkursa, firme, d.o.o. ili preduzeća uključujući akcionarska/dioničarska društva ne mogu da apliciraju, već je ovaj poziv namijenjen javnim institucijama i organizacijama. Informacije o tome mogu se pronaći u dokumentu Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga-smjernice za podnosioce projekta, sekcija 3.2. (Ko se može prijaviti?) javnog poziva.

Iako akcionarsko društvo ne može biti aplikant ili partner (ne može raspolagati novcem i biti odgovorno za sprovođenje aktivnosti), aplikant ili partner mogu sarađivati sa ovakvom firmom pri sprovođenju relevantnih projektnih aktivnosti, ukoliko bi to doprinijelo uspješnoj realizaciji projekta.

 

Pitanje 10

Da li je moguće da sa naše strane kofinansiramo dio sredstava za realizaciju tekućeg projekta, a sa druge strane da u aplikaciju Dijaloga za budućnost uključimo i dodatan set aktivnosti koji nije pokriven tekućim projektom?

Odgovor 10

Same aktivnosti predloženog projekta mogu doprinositi ciljevima ili nastavljati postojeće inicijative ili projekte. Međutim, mora se imati u vidu da će se u okviru ovog Javnog poziva uzeti u razmatranje oni projekti koji kao celina imaju konkretne rezultate, a odgovaraju na teme ovog Poziva i ispunjavaju sve druge uslove Poziva. Planirano trajanje projekata koji će se finansirati sredstvima projekta Dijalog za budućnost je 4 do 7 meseci od datuma potpisivanja ugovora, tj. projekat se mora realizovati u periodu između 1. aprila i 1. novembra 2020. godine.

 

Pitanje 11

Da li je moguće napraviti projekat sa ciljem da se školi obezbedi prostor za rad, naime škola nema salu za fizičko, a da to bude praćeno kampanjom i radionicama o ključnim temama programa DFF?

Odgovor 11

Sekcija 4 teksta Javnog poziva definisala je infrastrukturne radove i kupovinu opreme kao neprihvatljive troškove osim ako nije neophodno za uspješnu realizaciju projekta; u tom slučaju biće dozvoljeno planirati ovakve aktivnosti u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnog budžeta projekta)

 

Pitanje 12

Imamo projektnu ideju da sredstvima za koja konkurišemo finansiramo prekvalifikaciju radne snage. Zanima nas da li je ovakav projekti predlog prihvatljiv odnosno da li možemo sredstva za koja konkurišemo možemo da koristimo na taj način ili ne?

Pitanje 13

Koliko je relevantno  projektom prijaviti  ideju prevencije rodnih stereotipa na predškolskom uzrastu?

Odgovor 12 i 13

U tehničkoj evaluaciji pristiglih projekata sudiće se o relevantnosti projekta spram prioritetnih oblasti. Molimo Vas da vodite računa o prioritetnim temama Javnog poziva i smjernicama o partnerstvu u podnošenju Vašeg projekta.

 

 

Pitanje 15

Na koji iznos se obračunava traženi procenat sufinansiranja?

Odgovor 15

Kako je predviđeno Javnim pozivom, iznos sufinansiranja obračunava se na iznos koji tražite od donatora, tj. ukoliko tražite 40,000$ (preračunato u odgovarajućoj nacionalnoj valuti), onda bi iznos sufinansiranja bio 6,000 $ (preračunato u odgovarajućoj nacionalnoj valuti).

 

Pitanje 16

Kako se obračunava postotak od 10% sredstava koje planiramo utrošiti na opremu ili infrastrukturne radove?

Odgovor 16

Kako je predviđeno Javnim pozivom, iznos od 10% za ovu vrstu troškova obračunava se na ukupnu vrijednost projekta, tj. iznos tražen od donatora plus iznos sufinansiranja.

 

Odgovori na postavljena pitanja u vezi javnog poziva koja su pristigla u periodu do 10. januara 2020. godine

 

Pitanje 1:

Da li dvije organizacije mogu biti nosioci projekta?

Odgovor 1:

Nosilac projekta mora biti jasno definisan (to je organizacija sa kojom će se potpisivati Ugovor o grantu, i to treba biti jedna organizacija), ta organizacija- nosilac projekta moze biti u partnerskom odnosu sa dvije OCD, s tim da bar jedna OCD mora biti iz CG ili Srbije. 

Dakle, možete formirati konzorcij (sa jednakim pravima koje definirate vi između sebe u konzorciju tj. partnerskom odnosu (ne mora biti konzorcij)), ali se mora znati ko je nosilac projekta - to je  organizacija koja ce potpisivati Ugovor o grantu, a ostali partneri mogu nositi  značajne aktivnosti, uključujući i znacajan  primitak sredstava, ali transfer sredstava tim partnerskim organizacijama ide od nosioca projetka. 

Kopiramo isječak iz poziva: 

PARTNERI

Partner u projektu može biti opština/grad, javna ustanova ili organizacija civilnog društva iz jedne ili obje preostale zemlje uključene u projekat[1]. Partner /opština/grad provodi dio aktivnosti projekta u zemlji u kojoj djeluje, pa samim tim realizuje i dio finansijskih sredstava projekta.

Partnerstva mogu biti različitih vrsta; tj. mogu biti između OCD, između OCD i javnih ustanova/opština. Nosilac projekta (Aplikant) mora biti jasno definisan. Nosilac projekta je dužan potpisati ugovor ili sporazum[2] o partnerstvu sa partnerom.

 

Pitanje 2:

Da li obrazovna ustanova ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu mogu aplicirati na javni poziv?

Odgovor 2:

Privatne ustanove ili bilo koja druga organizacija koja je u privatnom vlasništvu ne mogu aplicirati na javni poziv, kao sto je to opisano u sekciji 3.2. (Ko se moze prijaviti?) javnog poziva.

 

Pitanje 3:

Da li implementacija projektnih aktivnosti može početi prije zatvaranja javnog poziva?

Odgovor 3:

Implementacija aktivnosti koje se finansiraju iz sredstava granta koji se dodijeljuje putem ovog poziva može se desiti isključivo u periodu kako je propisano pozivom te u skladu s kriterijima iz poziva.

Nije moguće početi implementaciju aktivnosti koje bi se finansirale iz sredstava granta prije zatvaranja javnog poziva, jer je poziv za grantove otvoren do 9. februara 2020.godine, i odluke o dodjeli grantova će se donijeti nakon toga, zato je period implementacije aktivnosti iz grant sredstava predviđen od mjeseca aprila.

 

Pitanje 4

Da li u projekat možemo da uključimo više partnerskih ustanova iz jedne zemlje?

Odgovor 4

Organizacija ili institucija koja je podnosilac projekta mora uključiti bar jednu partnersku organizaciju ili instituciju iz BiH (obavezno je da bude iz BiH, a može i iz CG). Dakle, odgovor je najmanje jedna partnerska organizacija/institucija, a može i više. Informacije o tome mogu se naći u dokumentu Poziv za dostavljanje projektnih predloga-smijernice za podnosioce projekta.

Icon of SDG 16

UNDP UNDP širom svijeta