„Prodajem kuću na klizištu. Nije puno prešla.“ Prema onome što su mi rekli i vidim, jedinstven smisao za humor je sastavni dio života i način na koji se ljudi nose sa poteškoćama u Bosni i Hercegovini. Znajući gubitke koje su zajednice širom zemlje pretrpile prije nekoliko godina, ova stara šala više nije nikome smiješna. Ona je znak upozorenja na budućnost pogođenu klimatskim promjenama.

Prošlo je vrijeme za raspravu da li su klimatske promjene stvarnost ili fikcija. Nijedna zemlja niti zajednica nije sigurna od katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama. To je razlog zašto se zemlje svijeta danas okupljaju oko najveće globalne koalicije za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena.

Prošle sedmice, uoči klimatskog samita, UNDP i UNFCCC predstavili su izvještaj Vrelina raste: Procjena globalnih klimatskih ambicija. To je lakmus test uspjeha klimatskih aktivnosti - utvrđivanje koliko zemalja namjerava povećati svoje ambicije i koliko njih još uvijek o tome razmišlja. Ovaj izvještaj je dio UNDP-ovog klimatskog obećanja, odnosno kampanje iz više dijelova usmjerene na ambicije, ubrzanje i mobilizaciju. U sklopu kampanje UNDP je najavio podršku za 100 zemalja u cilju ubrzanja poboljšanja nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) do 2020. godine, nadovezujući se na naš klimatski portfolio u preko 140 zemalja. UNDP će u tu svrhu izdvojiti 25 miliona US dolara. UNDP se također obvezao prepoloviti vlastite emisije do 2030. godine.

Gospođa Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini

Kako se Bosna i Hercegovina nosi sa klimatskim izazovima?

Još 2013. godine, BiH je usvojila Strategiju prilagođavanja na klimatske  promjene i niskoemisionog razvoja, a 2017. je ratifikovala Pariški sporazum. Međutim, BiH tek treba započeti s primjenom Pariškog sporazuma na sistemski način.

Zemlja se Ugovorom o Energetskoj zajednici obavezala na cilj od 40% udjela obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu do 2020. godine. Ipak, tek se treba provesti reforma okvira obnovljivih izvora energije u pogledu neto mjerenja i razvoja mehanizma poticaja. Od ključnog je značaja da entitetska i državna tijela pronađu kompromisno rješenje u skladu s pravilima Energetske zajednice za provođenje odredbi Trećeg energetskog paketa na cijelom području zemlje.

Najznačajniji napredak u vezi sa smanjenjem emisije CO2 u BiH postignut je u sektoru javnih zgrada, za šta su zadužni akteri poput Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskih okolišnih fondova i ministarstva za prostorno planiranje i pojedinih kantonalnih ministarstava – povećanjem provedbe mjera energetske efikasnosti sa samo nekoliko zgrada javnog sektora u 2014. i 2015. godini do obnove najmanje 50 zgrada godišnje u posljednje tri godine i s ambicijom nastavka tog trenda. To je omogućeno zahvaljujući podršci u vidu grantova švedske agencije SIDA i sredstvima međunarodnih finansijskih institucija u BiH. Investicijama od preko 30 miliona KM ostvarena je godišnja ušteda u lokalnim budžetima od oko 4 miliona KM. Projekat koji finansira Zeleni klimatski fond obuhvatit će obnovu dodatnih 430 javnih zgrada, s ukupnom investicijom od 122,5 miliona US dolara uz sufinansiranje. Ishod ova dva projekta će za oko 8% smanjiti emisije CO2 zgrada javnog sektora u BiH.

Međutim, BiH se još uvijek bori s velikim zagađivačima, poput teške industrije, termoelektrana i pojedinačnih zagađivača (stambeni sektor) koji koriste ugalj.

Kada je riječ o prilagođavanju na klimatske promjene, najveći napredak u BiH postignut je na lokalnom nivou. Zahvaljujući aktivnostima na prevenciji i odgovoru na poplave, 28 općina je već značajno unaprijedilo zaštitu od ove opasnosti.

Nekoliko projekata koje provodi UNDP direktno podržavaju pripremu BiH za Plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena 2020 – 2030, što u praksi znači povećanje energetske efikasnosti, veće korištenje obnovljive energije i poboljšanje energetske i saobraćajne infrastrukture i usluga, što će privući međunarodne investicije, te omogućiti stvaranje radnih mjesta i poslovni rast u kontekstu resursno efikasne privrede.

Zajedno smo na dobrom putu, ali potrebna je veća ambicija i brzina, i to odmah. Bosna i Hercegovina može imati značajnu ulogu u globalnoj klimatskoj akciji tako što će:

  • Dodatno poboljšati provedbu mjera energetske efikasnosti u zgradama javnog sektora i uvesti programe finansijske podrške za energetsku efikasnost za stambeni sektor u BiH,
  • Jačati koncept nisko-karbonskog urbanog razvoja u gradovima,
  • Povećati korištenje javnog prevoza u urbanim područjima i izraditi strategiju e-prometa u BiH,
  • Povećati korištenje obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grijanja,
  • Uvesti porez na ugljik za velike industrijske zagađivače i
  • Nastaviti sa povećanjem kapaciteta BiH za prevenciju i odgovor na klimatske katastrofe.

Čini se previše kompleksno i neizvodljivo?

Nije. Kao prvo, svjesni smo šta je potrebno uraditi i već smo krenuli tim putem, zajedno. Kao drugo, uz brojne agende i ciljeve o kojima se raspravlja, klimatske promjene nisu „još jedna stavka u nizu“. Klimatske promjene su najvažnije pitanje današnjice, Pitanje koje nadilazi i povezuje sva ostala. Kao treće, djelovanje već danas u cilju spašavanja budućnosti započinje s promjenom koju predvode svi: kako dijete u vrtiću tako i vladini dužnosnici.

Nema vremena za loše šale i raspravu o očiglednom.

Vrijeme je da DJELUJEMO ODMAH kako bismo odgovorili na neposredne klimatske uticaje, zaštitili živote, osigurali hranu i vodu, te osigurali održivu egzistenciju.

Icon of SDG 13

UNDP UNDP širom svijeta