Marie Bergström, šefica odjela za saradnju u Ambasadi Švedske u BiH i Sukhrob Khoshmukhamedov, zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH.

Vlada Švedske izdvaja 4,5 miliona eura za projekt koji ima za cilj smanjenje uticaja opasnih hemikalija,  organskih zagađujućih materija koje se dugo razgrađuju u prirodi, na zdravlje ljudi i okoliš.

Fokus petogodišnjeg projekta “Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs) u industrijskom i sektoru upravljanja otpadom“, koji će realizovati UNDP Bosne i Hercegovine, je prevencija ispuštanja nenamjerno proizvedenih dugotrajno postojanih organskih zagađujućih materija (POPs) kroz prelazak, u proizvodnji plastike, na hemikalije koje ne sadrže POPs.

Bosna i Hercegovina je 2010. godine ratifikovala Štokholmsku konvenciju, međunarodni sporazum o okolišu kojim se tretiraju dugotrajno postojane organske zagađujuće materije. Međutim, još uvijek postoje nedostaci vezani za odredbe Konvencije i njihovu implementaciju, te nedosljednosti u njihovoj primjeni između različitih nivoa vlasti u BiH.

“Izuzetno mi je drago da ćemo podržati ovaj projekt kako bi se spriječilo ispuštanja opasnih hemikalija u okoliš. Svi se moramo potruditi kako bi se zaštitio okoliš! Ujedno, poboljšaće se upravljanje medicinskim otpadom, doprinijeti provedbi inicijativa zelene hemije u industriji i poljoprivredi zajedno sa uništavanjem identifikovanih zaliha POPs otpada. Projektom je predviđeno uništavanje najmanje 50 tona POPs otpadaistakla je Marie Bergström, šefica odjela za saradnju u Ambasadi Švedske u BiH.

Izloženost POPs materijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući neke vrste raka, pojavu porođajnih defekata, disfunkcionalan imunološki i reproduktivni sistem, veću osjetljivost na bolesti, te oštećenje centralnog i perifernog nervnog sistema*. Žene su posebno osjetljive na izloženost opasnim hemikalijama u nekim periodima života, poput trudnoće, dojenja i menopauze.

Adekvatno uvođenje i provedba Štokholmske konvencije zahtijeva saradnju između nadležnih institucija koje pokrivaju različite sektore i nivoe vlasti. Da bi se to postiglo i smanjile količine opasnih hemikalija u okolišu “UNDP će sarađivati sa javnim, privatnim i nevladinim sektorom, te realizovati informativne kampanje kako bi se povećala svijest građana, posebno ranjivih kategorija, o negativnom uticaju POPs na ljudsko zdravlje” naglasio je Sukhrob Khoshmukhamedov, zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH.

Projekt će se oslanjati na naučene lekcije srodnih projekata koji se provode u zemljama Evropske unije, kao i na bilateralnu razmjenu znanja i transfer tehnologija sa Švedskom agencijom za hemikalije, KEMI, te drugim SIDA i UNDP projektima u regiji. Ujedno, projekt će uključiti i određene mehanizme kako bi se osigurala rodna ravnopravnost i osnažile žene.

Ključne činjenice:

  • Štokholmska konvencija je usvojena 22. 5. 2001. godine, a stupila je na snagu 17. 5. 2004. godine, nakon što ju je 50 zemalja ratifikovalo.
  • Cilj Štokholmske konvencije je poduzimanje mjera za eliminaciju, ograničavanje ili sprječavanje proizvodnje, uvoza, izvoza i upotrebe svih proizvedenih POPs (pesticida i industrijskih kemikalija) i kontinuiranog smanjenja pojave ovih zagađivača u okolišu i eliminisale emisije nenamjerno proizvedenih POPs (kao što su dioksini, furani, heksaklorobenzen i PCB koji se javljaju u industrijskim procesima).
  • Postojane organske zagađujuće materije (POPs) su organske hemijske supstance na bazi ugljenika, koje imaju kombinaciju fizičkih i hemijskih svojstava koja, kada se jednom ispuste u okoliš, ostaju netaknuta mnogo godina, postaju široko rasprostranjena, akumuliraju se u masnom tkivu živih organizama i toksični su za ljude i životinje.

* Izvor: http://chm.pops.int/TheConvention/Overview/tabid/3351/Default.aspx

UNDP UNDP širom svijeta