NAP: Trka s prirodom

23 September 2019

Kako upravljati klimatskim rizikom u cilju transformisanja otpornosti u Bosni i Hercegovini

'Ta užasna noć'

'Te godine, voda je ušla usred noći. Bilo je zastrašujuće. Čim je voda počela navirati u kuću, uspio sam evakuisati svoju četveročlanu porodicu, s dvogodišnjim djetetom i odvesti ih rodbini’.

Dragan Petrić, stanovnik Banjaluke, prisjeća se poplava iz 2014. godine koje su zahvatile Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kada je masivni ciklon pogodio jugoistočnu Evropu.

‘Sva okolna domaćinstva su bila poplavljena, a voda je i dalje navirala. Obzirom na to da se radilo o takozvanoj montažnoj gradnji, šteta je bila totalna. Srećom, osigurao sam imanje od poplava’, dodaje Dragan.

On je bio jedan od rijetkih sretnika koji je imao osiguranje.

Dragan Petrić

Tokom proteklog desetljeća suše su se često smjenjivale s poplavama što je zemlju vodilo u krajnosti. S klimatskim promjenama ovi ekstremni vremenski događaji su u porastu.

Primjer su nedavne poplave iz februara i maja 2019. godine. Iako su zahvatile manje površine u odnosu na 2014. godinu, posljedice za  poplavom zahvaćena domaćinstva su i dalje bile ozbiljne.

Iz takvih katastrofalnih događaja, UNDP BiH pokušava izvući lekcije i promovisati prakse strateškog prilagođavanja u cilju povećanja otpornosti.

U Bosni i Hercegovini (BiH), projekat koji realizuje UNDP i finansira Zeleni klimatski fond (Green Climate Fund – GCF), a koji se odnosi na '' Unapređenje procesa izrade plana prilagođavanja  na klimatske promjene (NAP) radi srednjoročnog planiranja investicija u klimatski osjetlјive sektore u Bosni i Hercegovini (BiH)'', poseban akcenat stavlja se na klimatske promjene što je jedan od najznačajnijih razvojnih izazova s kojim se zemlja suočava.

NAP projektom se unapređuje planiranje prilagođavanja s naglaskom na najosjetljivije sektore, uključujući vodoprivredu, poljoprivredu i šumarstvo.

Podizanjem nivoa znanja u vezi  prilagođavanja, određivanjem prioriteta intervencija za prilagođavanje, te demonstriranjem inovativnih načina finansiranja prilagođavanja na klimatske promjene na entitetskom nivou, kao i na nivou lokalnih samouprava, projekat pruža podršku BiH u preduzimanju koraka u odnosu na  klimatske promjene.

Radeći sa brojnim partnerima, različite vladine  institucije su uključene u proces izrade  Plana adaptacija BiH (NAP) – poput Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, koje je kontakt instituciju UNFCCC-a i GCF-a za BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) Bosne i Hercegovine kao državnog ministarstva zaduženog za koordinaciju aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene, te Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Poplave iz maja 2014. godine dovele su do najviših vodostaja ikad zabilježenih u BiH istoriji BiH, uzrokujući štetu od skoro 4 milijarde konvertibilnih maraka (15% BDP-a).

Prije pet godina u BiH nije postojao sveobuhvatni mehanizam za ublažavanje rizika– u obliku privatnog osiguranja, osiguravajućih društava ili vladinih fondova za prirodne katastrofe . Kao rezultat toga, samo 14,9% ukupnih procijenjenih gubitaka je bilo pokriveno. Od tih gubitaka manje od 1% pokriveno je budžetskim rezervama, a manje od 2% osiguranjem; većina gubitaka nikada nije nadoknađena.

Dragan je dio onih 2% pokrivenih osiguranjem. ‘Osiguranje mi je isplatilo odštetu u iznosu od 11 000 konvertibilnih maraka, s kojom sam uspio sanirati cijeli objekat. Niko od mojih komšija nije imao osiguranje ... mnogi od njih ni do dan danas nisu uspjeli popraviti svoje kuće. Kasnije sam saznao da sam jedan od šest stanovnika BiH koji je dobio odštetu od osiguranja za štetu nanesenu porodičnoj kući uslijed poplava iz 2014. godine'.

Dan razrješenja

Živimo u vremenu klimatskih nepogoda. Što su te nepogode opasnije, izoženiji smo riziku. Dok suše i poplave povećavaju štetu na imovini, kakva je uloga pojedinca? Kakva je uloga lokalnih vlasti? Globalno gledano, u toku je izrada procjene u cilju boljeg shvatanja kako će police osiguranja, grantovi za elementarne nepogode i entitetska/državna pomoć u slučaju elementarnih nepogoda funkcionisati u novoj realnosti. Operacionalizacija finansijskih instrumenata za ublažavanje rizika od prirodnih katastrofa je i dalje problematična što govori u prilog značaju  razvoju strategija finansiranja i ulaganja u prilagođavanje na klimatske promjene na lokalnom nivou.

Vaš dom, vaš dvorac

Za svakog vlasnika kuće, njegov dom je njegov dvorac – to je najveća investicija većine porodica. Dakle, naravno, imamo poriv da stanemo u njegovu odbranu. Međutim, samo 2% pojedinaca bilo je pokriveno osiguranjem u 2014. godini. Kako podstaći vlasnike kuća ili poljoprivrednike da se odluče za osiguranje? Kako omogućiti da se saradnja s lokalnim vlastima i relevantnim politikama izgradi na način kojim se podstiče smisleno prilagođavanje na klimatske promjene?

Dragan Petrić ističe da je ‘u BiH osiguranje od poplave jedna vrsta “dopunskog“ osiguranja, tako da mnogi ljudi ne obraćaju pažnju na ovaj segment prilikom ugovaranja polica. Nadam se da će se osiguranja prilagoditi našim potrebama, kako bi bila dostupnija i običnim ljudima, posebno kada je riječ o poplavama i drugim prirodnim katastrofama koje su, kako je sada već očito, sve učestalije“.

Lice rizika

‘Bez upozorenja, voda je prodrla u 5 ujutro’. Željku Čejiću, inžinjeru iz Banjaluke, izostanak prethodne najave poplave značio je da su njegova supruga Nataša, kćerka Sofija (koja je tada imala 6 godina) i sin Filip (tri mjeseca) morali pobjeći kroz prozor Sofijine spavaće sobe[1].

Sofija se prisjeća: 'Došao je moj ujak i odnio me. Sjećam se da je voda bila veoma prljava, a ja nisam htjela da upadnem jer sam se bojala, nestalo bi me.’

Danas Nataša ističe: ‘Prošlo je 5 godina, djeca su porasla, a mi smo još uvijek u fazi obnove kuće. Nakon poplave 2014. godine dobili smo 5000 KM pomoći od države, a i prodali smo našu vikendicu. Tim novcem uspjeli smo popraviti unutrašnjost kuće.

‘Nismo imali dovoljno novca da stavimo fasadu i popravimo šupu u dvorištu. Dešavaju se neobične vremenske pojave ... prije nekoliko godina, snažna oluja oštetila je nekoliko kuća u našem komšiluku. Nakon toga razmišljali smo o osiguranju. Do sada nismo ništa ugovorili, to puno košta ... ‘

Poljoprivrednici izloženi riziku

Poljoprivrednik Jovo Petrović iz opštine Laktaši, koje je jedno od najvećih poljoprivrednih područja u BiH, nije bio osiguran u vrijeme poplava 2014. godine.

‘Živim sa suprugom u selu u kojem je poljoprivreda osnovna djelatnost i okruženi smo brojnim drugim poljoprivrednim gazdinstvima. Poplava je za nas veliki problem... Najgore je bilo kada smo izgubili svu stoku, usjeve i stočnu hranu. Naš se podrum se još uvijek nije osušio od zadnjih poplava. Od opštine nismo dobili nikakvu naknadu. Nismo bili osigurani ... Poplave su prilično česte, a da ne spominjemo sušu i grad, koji su sve češći…’

Upravljanje rizikom, fleksibilna otpornost

Uz podršku UNDP-a kreiran je prvi okvir šeme osiguranja s tarifama. To predstavlja temelj kako bi vlasti i finansijske institucije uspostavile  kontinuirani program osiguranja od prirodnih katastrofa.

Na opštinskom nivou, UNDP podržava testiranje mehanizma za prenos rizika od prirodnih katastrofa primjenom finansijskih alata. U Laktašima je pokrenut program subvencija kojima poljoprivrednici mogu da se osiguraju po umanjenim cijenama.

Goran Vujaković, stručni saradnik savjetnik za upravljanje lokalnim razvojem i evropske integracije u opštini Laktaši, objašnjava: 'uveli smo program subvencija za osiguranje poljoprivredne proizvodnje od prirodnih katastrofa, koje očito postaju sve učestalije i intenzivnije. Vjerujemo da će naše subvencije, zajedno s većom osviještenosti stanovništva, imati uticaj na  povećanje broja osiguranih poljoprivrednika, a time i povećanje namirene štete, u cilju poboljšanja ekonomske stabilnosti u našoj regiji’.

Darko Adžaip, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Laktaši, napominje kako ‘država i opštine ne mogu preuzeti puni rizik i pokriti svu štetu nastalu uslijed prirodnih nepogoda. Kao takvo, uvođenje novih finansijskih instrumenata za smanjenje rizika od poplava podržat će najugroženije sektore u BiH, uključujući poljoprivredni i energetski sektor’.

Lice otpornosti

‘Finansijsko planiranje i ulaganje u prilagođavanje na klimatske promjene na lokalnom nivou novina je u BiH, jer trenutna ulaganja uključuju uglavnom naknadnu sanaciju skupih i katastrofalnih uticaja klimatskih promjena. Ujedno, projektom se poboljšava koordinacija između ministarstava koja se bave posljedicama klimatskih promjena kako bi se u budžetsku politiku uključile mjere prilagođavanja. Sve ove aktivnosti će omogućiti organima vlasti u BiH na svim nivoima da integrišu aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene u donošenje odluka finansiranja’, izjavila je Raduška Cupać, voditeljica projekta NAP i Vrbas pri UNDP-u.

Poboljšanje zaštite

Nepredvidivost određenih lokaliziranih uticaja klimatskih promjena ne može poslužiti kao izgovor za nedjelovanje. Daljnja odlaganja dovest će do povećanja troškova mjera za prilagođavanje promjenjivim klimatskim uslovima.

U toku je razvoj strategija finansiranja ulaganja u prilagođavanje na klimatske promjene na lokalnom nivou u BiH. Time će se značajno doprinijeti razvoju otpornog sistema finansiranja prilagođavanja na klimatske promjene. Razvoj inovativnog i održivog pristupa investicijama u prilagođavanje na klimatske promjene ‘odozdo prema gore’ trenutno je u toku u 4-5 odabranih opština.

Stoga, rad na Planu adaptacija BiH služi kao primjer za inovativnu primjenu novih finansijskih mehanizama (npr. police osiguranja u cijeloj zajednici) koji imaju potencijal za promjenu načina na koji tretiramo i vršimo redistribuciju rizika.

Darko Adžaip, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Laktaši i Goran Vujaković, stručni saradnik savjetnik za upravljanje lokalnim razvojem i evropske integracije u opštini Laktaši

Raduška Cupać

Dvostruka inicijativa: Projekti koji djeluju u tandemu

U tandemu s projektom izrade Plana adaptacije BiH i pristupu poplavama iz holističke perspektive, još jedan projekat ‘Integrisanje klimatskih promjena u upravljanje poplavnim rizikom u slivu Vrbasa’ pruža podršku vlastima BiH i zajednicama sliva rijeke Vrbas da proaktivno odgovore na poplave. Projekat Vrbas djeluje na poboljšanju praćenja i predviđanja ekstremnih vremenskih pojava, uspostavi prvog sistema ranog prognoziranja i upozoravanja na poplave (FFEWS), poboljšanju linija komunikacije u slučaju poplava i smanjenju vremena odgovora, podizanju svijesti o održavanju šuma i zemljišta, uključujući gazdovanje i agrošumske mjere.

Finansiran iz posebnog fonda za klimatske promjene Globalnog Fonda za zaštitu okoliša (SCCF) – fonda koji je osnovan za podršku prilagođavanju na klimatske promjene i transfer tehnologija u svim zemljama u razvoju koje su potpisnice UNFCCC-a, ovaj projekat pruža podršku zajednicama da se prilagode rizicima od poplava kroz primjenu novih, prilagodljivih tehnologija, čime  bi se omogućilo upravljanje poplavama otporno na klimatske  promjene, te osigurao oslonac za ekonomske  aktivnosti koje su fleksibilne po pitanju klimatskih promjena.

Oba ova projekta takođe doprinose naporima Bosne i Hercegovine, između ostalog, na postizanju ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals – SDGs), konkretnije, napretku u postizanju cilja SDG 1 o siromaštvu, cilja SDG 5 o ravnopravnosti spolova, cilja SDG 9 o industriji, inovacijama i infrastrukturi, cilja SDG11 o održivim gradovima i zajednicama, cilja SDG 13 o klimatskim akcijama i cilja SDG 16 o poboljšanim partnerstvima.

Za više informacija o NAP projektu posjetite profil projekta na ovom linku.

Za više informacija o projektu sliva rijeke Vrbas, posjetite profil projekta na ovom linku.

Više informacija o UNDP-u BiH potražite na ovom linku.