Upravljanje rizicima od klizišta u Bosni i Hercegovini

Opće informacije o projektu

 Oštećenja uzrokovana klizištima

Bosna i Hercegovina (BiH) je ranjiva na brojne prirodne nesreće poput poplava, klizišta, suša, požara i potresa. Poplave u maju 2014. godine, kao najgore poplave u posljednjih 120 godina, pogodile su četvrtinu njene teritorije i ponovno pokazale kolika je ranjivost BiH na prirodne i druge nesreće. Majske poplave i klizišta uzrokovala su štetu na infrastrukturi, u poljoprivredi, na javnim institucijama i lokalnoj ekonomiji, u iznosu koji se procjenjuje na 1,67 milijardi dolara. Obnova oštećenog i revitalizacija životnih uslova za milion osoba pogođenih poplavama jeste jedan od najvećih izazova zemlje, podsjećajući na potrebu značajnijih ulaganja, fokusa i pažnje kod prevencije i pripremljenosti.

Prema nalazima Procjene potreba za oporavkom, poplave iz maja 2014. godine aktivirale su više od 3.000 klizišta u cijeloj zemlji, uzrokujući uništenje preko 2.000 domova koje tek treba obnoviti, te narušile egzistenciju. Oko 150 klizišta izazvalo je izravna oštećenja na glavnim putnim pravcima i  transportnim sistemima, narušilo privredne djelatnosti, dostavu humanitarne pomoći i odsjeklo brojne zajednice. Nadalje, vjeruje se da je 51 prijavljeno klizište u sumnjivim minskim područjima dovelo do pomjeranja minskih polja. Postoje još mnogi uslovni domovi u neposrednoj blizini klizišta koja su pod stalnom prijetnjom njihovog aktiviranja.

Naše aktivnosti

Projektom „Upravljanje rizicima od klizišta u BiH“ je predviđeno jačanje kapaciteta za upravljanje klizištima kod partnerskih jedinica lokalne samouprave putem prilagođene tehničke pomoći, obuke i unaprijeđenja katastra, te stabilizacije klizišta s neizravnim obuhvatom od preko 488.000 građana na ciljanim lokacijama. Projekat radi izravno s nadležnim entitetskim institucijama i odabranih 9 jedinica lokalne samouprave, koje su pogođene nedavnim poplavama i imaju visoki rizik od klizišta, a koja bi mogla negativno utjecati na veliki broj stanovništva, narušiti pristup uslugama, mobilnost i egzistenciju. Odabrane su sljedeće jedinice lokalne samouprave: Doboj (RS), Goražde (FBiH), Maglaj (FBiH), Srebrenik (FBiH), Tuzla (FBiH), Vogošća (FBiH), Zenica (FBiH), Zvornik (RS) i Žepče (FBiH).

Glavne aktivnosti se odnose na sanaciju i mjere za smanjenje rizika za 10 klizišta visokog rizika (u 9 općina/opština) putem tehničkih i inženjerskih mjera koje izravno i pozitivno utječu na živote preko 4.000 ljudi na područjima s klizištima. Navedeno će se ostvariti izgradnjom sistema za drenažu, regulacijom vodotoka, upravljanjem riječnim tokovima, izgradnjom potpornih struktura i učvršćivanja na čvrstom tlu (zemljani radovi).

Nadalje, projekat će podržati izradu prve sveobuhvatne analize postojećeg pravnog, institucionalnog i okvira politika za upravljanje klizištima u BiH, u cilju utvrđivanja nedostataka i pripreme preporuka za strukturna poboljšanja.

U cilju unaprjeđenja statusa katastara i na temelju nalaza navedene studije, općine/opštine koje su odabrane u okviru projekta će dobiti tehničke savjete, pomoć na radnom mjestu, program obuke i unaprijeđenje alata za upravljanje katastrima za klizišta.

Dosadašnji rezultati



Odabir lokalnih zajednica i klizišta za stabilizaciju okončan je u saradnji s nadležnim entitetskim institucijama i lokalnim zajednicama. Nakon nominacija, komisija je provela posjete lokacijama i odabrana su područja koja ispunjavaju sljedeće kriterije: broj ugroženih stambenih jedinica, potreban iznos ulaganja za stabilizaciju (analiza troškova i koristi), postojanje tehničke dokumentacije, mogućnosti za sufinansiranje i mogućnost provedbe radova u okviru 12 mjeseci.

Poziv na djelovanje

Klizišta su kontinuirana i dobro poznata opasnost za BiH. Procjena rizika za Bosnu i Hercegovinu usvojena od strane Vijeća ministara BiH u 2012. godini bilježi više od 1.800 aktivnih klizišta u zemlji.

Rat u periodu od 1992. do 1995. godine uzrokovao je velike migracije stanovništva, povezane s ilegalnom izgradnjom kuća na kosinama ili uz riječna korita. Nadalje, nedostatak prostorno-planske dokumentacije na temelju geološke analize, krčenje šuma i druge nesigurne aktivnosti ljudi također uzrokuju opasnosti od klizišta. Iznenadna topljenja snijega i intenzivne i znatne količine oborina tokom kratkog vremenskog razdoblja svakako su od velike važnosti za pojavu i intenzitet aktiviranja klizišta.

Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu studiju koja identificira područja s potencijalnim značajnim rizicima od klizišta. Za ostvarivanje pomaka u ovoj oblasti, Program EU za oporavak od poplava trenutačno provodi Procjenu rizika od poplava i klizišta za stanovanje, a koja će integrirati Preliminarnu procjenu rizika od poplava i Preliminarnu procjenu rizika od klizišta za Bosnu i Hercegovinu, uz identificiranje i utvrđivanje prioritetnih područja koja mogu biti pogođena ovim opasnostima. Procjena će također integrirati zabilježene i predviđene klimatske promjene, te uzeti u obzir nove istorijske maksimalne razine vodostaja zabilježene u 2014. godini kao osnovu za analizu rizika i osigurati, na temelju znanstvenih rezultata i procjene troškova i koristi, konkretne preporuke za smanjenje rizika od katastrofa u ovim područjima.

Donatori

Naziv donatora Godišnji iznos osiguranih sredstava
Vlada Japana 2,940,000 USD
Vlada FBiH   
1,200,000 USD

UNDP UNDP širom svijeta