Cilj Programa je rekonstrukcija ukupno 4.922 objekata, od čega:

• 4.640 privatnih stambenih objekata najugroženijih i marginalizovanih građana pogođenih poplavama;
• 119 škola i vrtića;
• 3 zgrade opštinske uprave;
• 6 domova zdravlja;
• 5 centara za socijalni rad;
• 114 opštinskih puteva i mostova;
  
• 31 objekata za vodosnabdijevanje i kanalizaciju; i
• 4 mjere zaštite od prirodnih nesreća

Pored toga, EU finansira očuvanje i otvaranje do 5.500 radnih mjesta u malim i srednjim preduzećima i u sektoru poljoprivrede.

Stambeno zbrinjavanje –  povratak 16.240 ljudi svojim domovima

• EU Program za oporavak od poplava usmjeren je na obnovu privatnih stambenih jedinica  za najugroženije porodice i pojedince u zajednicama koje su pogođene majskim poplavama 2014. godine.

• Program je inicijalno za cilj imao obnovu 4.000 domova. Zahvaljujući efikasnosti i operativnim uštedama, broj domova koji će biti obnovljeni unutar Programa povećan je na 4.640, a samim tim povećan je i broj zbrinutih ljudi na više od 16.240, od kojih se većina vratila svojim domovima uništenim u poplavama.

• Korisnici Programa birani su putem javnih i transparentnih procedura koje su provele općinske komisije sačinjene od: općinskih zvaničnika,  predstavnika lokalnih zajednica, civilnog društva i centara za socijalni rad.

• Zaposleni u UNDP-u i IOM-u podržali su rad komisija koji se odvijao prema kriterijima koje je uspostavila Radna grupa za stambene jedinice Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Kriteriji za odabir su prednost dali starijim, osobama sa invaliditetom, ženama, domaćinstvima sa jednim roditeljem i ljudima koji  žive u teškim materijalnim uslovima.
  

Komunalna infrastruktura – uspostavljanje putne komunikacije te stalnog i sigurnog snabdijevanja vodom i sanitacije

• Komunalna infrastruktura koja uključuje ceste i mostove, stanovništvu između ostalog omogućava pristup trgovinama, školama, zdravstvenim centrima, administrativnim zgradama i vjerskim objektima. Ona nadalje obuhvata mreže za vodosnabdijevanja i sanitaciju. Komunalna infrastruktura se uzima zdravo za gotovo, ali kada prestane funkcionisati to utiče na živote hiljada ljudi.

• EU Program za oporavak od poplava u saradnji sa općinama pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini, sačinio je listu na kojoj se nalaze 63 prioritetna mosta, zatim 51 putna dionica i 31 objekt za vodosnabdijevanje i sanitaciju koji se obnavljaju kako bi se uspostavio saobraćaj i vodosnabdijevanje kao i kanalizaciona i sanitacijska infrastruktura u zajednicama pogođenim poplavama.

• Ovim radovima na obnovi ponovo su uspostavljeni normalni uslovi za transport i vodoopskrbu, kao i za sanitaciju za više od 610.000 ljudi.

• Provedene su četiri dodatne mjere za umanjenje rizika od katastrofa kako bi se četiri škole i jedna administrativna zgrada zaštitile od budućeg rizika od poplava ili klizišta.
  
  

Javne institucije – ponovno uspostavljanje zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja i općinskih usluga

• Nakon poplava, EU Program za oporavak od poplava u saradnji sa općinskim vlastima i resornim ministarstvima identifikovao je ključne javne ustanove koje trebaju biti obnovljene kako bi se građanima ponovo omogućilo korištenje ovih usluga.

• Među tim ustanovama su 156 škola i 12 obdaništa za više od 71.800 djece i učenika, šest zdravstvenih ustanova za 288.381 korisnika, četiri centra za socijalni rad za 22.859 korisnika, kao i zgrade za tri općinske administracije koje opslužuju 206.781 ljudi.

• Aktivnosti programa su uključivale obnovu školskih zgrada i obdaništa te nabavku namještaja, laboratorijske opreme i učila, što je dodatno poboljšalo uslove za učenje kako za učenike tako i za predškolsku djecu.

• Zdravstvene ustanove su obnovljene u šest općina: Doboju, Domaljevcu-Šamcu, Maglaju, Olovu, Orašju i Šamcu.

• Centri za socijalni rad su renovirani u Doboju, Maglaju, Olovu i Sanskom Mostu, a općinske zgrade u Doboju, Maglaju i Šamcu.
  

Ekonomski oporavak – ponovno pokretanje proizvodnje, stvaranje prihoda, očuvanje i otvaranje radnih mjesta

• Ekonomija Bosne i Hercegovine ozbiljno je ugrožena majskim poplavama. Aktivnosti koje su se odvijale u okviru EU Programa za oporavak od poplava ublažile su negativan uticaj poplava na privredu pogođenih zajednica što je bilo neophodno kako bi se osigurao dalji rad i samim tim ekonomski opstanak poljoprivrednih proizvođača i malih i srednjih preduzeća u tim zajednicama. Obnova privatnih domova, infrastrukture i javnih usluga ne bi sama po sebi osigurala i ekonomski oporavak.

• Aktivnosti Programa usmjerene na ekonomski oporavak omogućile su da se sačuva i otvori više od 5.600 radnih mjesta.

• Ukupno 116 malih i srednjih preduzeća je opskrbljeno potrebnom opremom i materijalima, pružena im je obuka, te im je olakšan pristup tržištima. Preduzeća su na taj način zadržala 3.774 radnih mjesta i otvorila oko 550 novih – čime je broj radnih mjesta narastao na 4.326.

• Pored toga, 1.270 komercijalnih i malih poljoprivrednih proizvođača su dobili pomoć da ponovo pokrenu proizvodnju i ostvare održive mjesečne prihode od kojih sada žive njihove porodice. Investicije Programa samo u poljoprivredni sektor udvostručile su povrat tj. ostvareni su prihodi u rasponu od 700 do 1.500 KM mjesečno po domaćinstvu.

• Nadalje, prihodi koji su rezultat aktivnosti Programa su imali pozitivan učinak i na lokalne ekonomije tako što su povećali lokalnu trgovinu i ukupnu potrošnju.

• Svi korisnici uključeni u aktivnosti Programa vezane za ekonomski oporavak su birani putem javnih poziva.
  
  

Procjena rizika za stambeni sektor – omogućavanje donošenja odluka baziranih na činjenicama i informacijama o rizicima

• Uvažavajući činjenicu da je za kvalitet oporavka bitno da se u obnovu uvrste mehanizmi boljeg planiranja i veće otpornosti na elementarne nepogode, EU Program za oporavak od poplava je napravio prvu procjenu rizika od višestrukih opasnosti za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini. U obzir su uzete klimatske promjene a mjesta koja su identifikovana kao rizična zbog potencijalnih poplava i klizišta su sagledana i iz ugla prostornog planiranja.

• Studija o procjeni rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini zasnovana je na sistemu geografskih informacija (GIS) i socio-ekonomskim karakteristikama općina, tj. njihovih stanovnika; ona omogućava svim nivoima vlasti da razviju politike bazirane na činjenicama i informacijama o rizicima i da odluče koje mjere će se poduzeti kako bi se spriječile ili ublažile posljedice budućih poplava ili klizišta.

• Studija je utvrdila da 283.777 ljudi živi u područjima koja su izložena velikom riziku od poplava, dok 260.731 ljudi živi u područjima izloženim velikom riziku od klizišta. Procjenjuje se da bi visina potencijalne štete od budućih poplava i klizišta mogla doseći 7, 8 milijardi BAM.

• Studija apeluje na nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini da razviju sistem ranog upozorenja kao i planove pripravnosti prilikom poplava, da regulišu korištenje zemljišta i izgrade zaštitne zidove i brane, da usklade i provedu zakone o prostornom uređenju i gradnji i o geološkim istraživanjima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, kako bi se ublažio rizik.
  
  
  Studija je dostupna OVDJE.