EU Program oporavka od poplava
Kontekst
Tokom maja 2014. godine, ogromne količine padavine uzrokovale su velike poplave u sjevernim, istočnim i centralnim dijelovima zemlje, na granici sa Hrvatskom i Srbijom. To su bile najteže poplave u posljednjih 120 godina, koje su donijele ogromna razaranja u zemlji koja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-1995, gdje značajan broj stanovnika pati od hroničnog siromaštva i nezaposlenosti. Elementarna nepogoda pogodila je četvrtinu teritorije Bosne i Hercegovine i oko milion ljudi, što čini približno 27% od 3,8 miliona njenih stanovnika. Poplavama je pogođena skoro polovica lokalnih samouprava, od čega je 46 pretrpjelo teška oštećenja i razaranja, gdje su gradska, industrijska i ruralna područja danima bila u potpunosti poplavljena, odsječena od svijeta, bez struje, vode i komunikacija. Kuće, infrastruktura, škole, bolnice, privatni objekti, gazdinstva i usjevi zbrisani su sa lica zemlje, što je dovelo do prekida rada javnih službi, lokalne privrede i poljoprivrednih radova.
O čemu je projekat?
Dana 15. avgusta, Evropska unija je pokrenula Program EU za oporavak od poplava u Bosni i Hercegovini u vrijednosti 43.52 miliona eura, u kojem EU učestvuje sa 42.24 miliona eura, a UNDP sa 1.28 miliona eura.
Program se sastoji od različitih komponenti čiji je cilj pomoć u normalizaciji života ljudi u poplavljenim područjima i zajednicama u 24 najugroženije opštine. Aktivnosti su usmjerene na trenutno vraćanje u funkciju vitalne javne infrastrukture i otvaranje ključnih javnih službi, hitnu rekonstrukciju privatnih kuća najugroženijih i marginalizovanih građana, revitalizaciju lokalne privrede i poljoprivredne proizvodnje, kao i obnovu komunalne infrastrukture u izabranim opštinama.
Program EU za oporavak od poplava usklađen je sa Procjenom potreba za oporavkom, koju su izvršili domaći organi uz pomoć Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Svjetske banke.
Program realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i trajaće do februara 2015.
Šta mi radimo?
Cilj Programa je rekonstrukcija ukupno 4.922 objekata, od čega:
- 4.640 privatnih stambenih objekata najugroženijih i marginalizovanih građana pogođenih poplavama;
- 119 škola i vrtića;
- 3 zgrade opštinske uprave;
- 6 domova zdravlja;
- 5 centara za socijalni rad;
- 114 opštinskih puteva i mostova;
- 31 objekata za vodosnabdijevanje i kanalizaciju; i
- 4 mjere zaštite od prirodnih nesreća
Pored toga, EU finansira očuvanje i otvaranje do 5.500 radnih mjesta u malim i srednjim preduzećima i u sektoru poljoprivrede.
Koji su naši dosadašnji rezultati?
Stambeno zbrinjavanje – povratak 16.240 ljudi svojim domovima
- EU Program za oporavak od poplava usmjeren je na obnovu privatnih stambenih jedinica za najugroženije porodice i pojedince u zajednicama koje su pogođene majskim poplavama 2014. godine.
- Program je inicijalno za cilj imao obnovu 4.000 domova. Zahvaljujući efikasnosti i operativnim uštedama, broj domova koji će biti obnovljeni unutar Programa povećan je na 4.640, a samim tim povećan je i broj zbrinutih ljudi na više od 16.240, od kojih se većina vratila svojim domovima uništenim u poplavama.
- Korisnici Programa birani su putem javnih i transparentnih procedura koje su provele općinske komisije sačinjene od: općinskih zvaničnika, predstavnika lokalnih zajednica, civilnog društva i centara za socijalni rad.
- Zaposleni u UNDP-u i IOM-u podržali su rad komisija koji se odvijao prema kriterijima koje je uspostavila Radna grupa za stambene jedinice Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Kriteriji za odabir su prednost dali starijim, osobama sa invaliditetom, ženama, domaćinstvima sa jednim roditeljem i ljudima koji žive u teškim materijalnim uslovima.
Komunalna infrastruktura – uspostavljanje putne komunikacije te stalnog i sigurnog snabdijevanja vodom i sanitacije
- Komunalna infrastruktura koja uključuje ceste i mostove, stanovništvu između ostalog omogućava pristup trgovinama, školama, zdravstvenim centrima, administrativnim zgradama i vjerskim objektima. Ona nadalje obuhvata mreže za vodosnabdijevanja i sanitaciju. Komunalna infrastruktura se uzima zdravo za gotovo, ali kada prestane funkcionisati to utiče na živote hiljada ljudi.
- EU Program za oporavak od poplava u saradnji sa općinama pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini, sačinio je listu na kojoj se nalaze 63 prioritetna mosta, zatim 51 putna dionica i 31 objekt za vodosnabdijevanje i sanitaciju koji se obnavljaju kako bi se uspostavio saobraćaj i vodosnabdijevanje kao i kanalizaciona i sanitacijska infrastruktura u zajednicama pogođenim poplavama.
- Ovim radovima na obnovi ponovo su uspostavljeni normalni uslovi za transport i vodoopskrbu, kao i za sanitaciju za više od 610.000 ljudi.
- Provedene su četiri dodatne mjere za umanjenje rizika od katastrofa kako bi se četiri škole i jedna administrativna zgrada zaštitile od budućeg rizika od poplava ili klizišta.
Javne institucije – ponovno uspostavljanje zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja i općinskih usluga
- Nakon poplava, EU Program za oporavak od poplava u saradnji sa općinskim vlastima i resornim ministarstvima identifikovao je ključne javne ustanove koje trebaju biti obnovljene kako bi se građanima ponovo omogućilo korištenje ovih usluga.
- Među tim ustanovama su 156 škola i 12 obdaništa za više od 71.800 djece i učenika, šest zdravstvenih ustanova za 288.381 korisnika, četiri centra za socijalni rad za 22.859 korisnika, kao i zgrade za tri općinske administracije koje opslužuju 206.781 ljudi.
- Aktivnosti programa su uključivale obnovu školskih zgrada i obdaništa te nabavku namještaja, laboratorijske opreme i učila, što je dodatno poboljšalo uslove za učenje kako za učenike tako i za predškolsku djecu.
- Zdravstvene ustanove su obnovljene u šest općina: Doboju, Domaljevcu-Šamcu, Maglaju, Olovu, Orašju i Šamcu.
- Centri za socijalni rad su renovirani u Doboju, Maglaju, Olovu i Sanskom Mostu, a općinske zgrade u Doboju, Maglaju i Šamcu.
Ekonomski oporavak – ponovno pokretanje proizvodnje, stvaranje prihoda, očuvanje i otvaranje radnih mjesta
- Ekonomija Bosne i Hercegovine ozbiljno je ugrožena majskim poplavama. Aktivnosti koje su se odvijale u okviru EU Programa za oporavak od poplava ublažile su negativan uticaj poplava na privredu pogođenih zajednica što je bilo neophodno kako bi se osigurao dalji rad i samim tim ekonomski opstanak poljoprivrednih proizvođača i malih i srednjih preduzeća u tim zajednicama. Obnova privatnih domova, infrastrukture i javnih usluga ne bi sama po sebi osigurala i ekonomski oporavak.
- Aktivnosti Programa usmjerene na ekonomski oporavak omogućile su da se sačuva i otvori više od 5.600 radnih mjesta.
- Ukupno 116 malih i srednjih preduzeća je opskrbljeno potrebnom opremom i materijalima, pružena im je obuka, te im je olakšan pristup tržištima. Preduzeća su na taj način zadržala 3.774 radnih mjesta i otvorila oko 550 novih – čime je broj radnih mjesta narastao na 4.326.
- Pored toga, 1.270 komercijalnih i malih poljoprivrednih proizvođača su dobili pomoć da ponovo pokrenu proizvodnju i ostvare održive mjesečne prihode od kojih sada žive njihove porodice. Investicije Programa samo u poljoprivredni sektor udvostručile su povrat tj. ostvareni su prihodi u rasponu od 700 do 1.500 KM mjesečno po domaćinstvu.
- Nadalje, prihodi koji su rezultat aktivnosti Programa su imali pozitivan učinak i na lokalne ekonomije tako što su povećali lokalnu trgovinu i ukupnu potrošnju.
- Svi korisnici uključeni u aktivnosti Programa vezane za ekonomski oporavak su birani putem javnih poziva.
Procjena rizika za stambeni sektor – omogućavanje donošenja odluka baziranih na činjenicama i informacijama o rizicima
- Uvažavajući činjenicu da je za kvalitet oporavka bitno da se u obnovu uvrste mehanizmi boljeg planiranja i veće otpornosti na elementarne nepogode, EU Program za oporavak od poplava je napravio prvu procjenu rizika od višestrukih opasnosti za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini. U obzir su uzete klimatske promjene a mjesta koja su identifikovana kao rizična zbog potencijalnih poplava i klizišta su sagledana i iz ugla prostornog planiranja.
- Studija o procjeni rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini zasnovana je na sistemu geografskih informacija (GIS) i socio-ekonomskim karakteristikama općina, tj. njihovih stanovnika; ona omogućava svim nivoima vlasti da razviju politike bazirane na činjenicama i informacijama o rizicima i da odluče koje mjere će se poduzeti kako bi se spriječile ili ublažile posljedice budućih poplava ili klizišta.
- Studija je utvrdila da 283.777 ljudi živi u područjima koja su izložena velikom riziku od poplava, dok 260.731 ljudi živi u područjima izloženim velikom riziku od klizišta. Procjenjuje se da bi visina potencijalne štete od budućih poplava i klizišta mogla doseći 7, 8 milijardi BAM.
- Studija apeluje na nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini da razviju sistem ranog upozorenja kao i planove pripravnosti prilikom poplava, da regulišu korištenje zemljišta i izgrade zaštitne zidove i brane, da usklade i provedu zakone o prostornom uređenju i gradnji i o geološkim istraživanjima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, kako bi se ublažio rizik.
Studija je dostupna OVDJE.
Ko finansira projekat?
Donator | Iznos donacije |
Evropska unija | 42.240.000,00 eura |
UNDP | 1.286.419,00 eura |