Bosna i Hercegovina je bogata šumskim resursima, i sa aspekta rasprostranjenosti i sa spekta biološke raznolikosti, a veoma značajan dio teritorije joj je pokriven šumama. BiH ima najveći udio površina pod šumama i najbogatiju raznolikost šumskih vrsta među zemljama Zapadnog Balkana. Šumski resursi su u mnogim lokalnim i ruralnim sredinama okosnica ekonomije i nerijetko jedini izvor prihoda.

Veliki broj privrednih subjekata je na direktan ili indirektan način uključen u sječu šume i proizvodnju koja se bazira na drvetu ili proizvodima od drveta (uključujući naročito namještaj) koji čine jedan od glavnih izvoznih proizvoda zemlje. Šumski resursi su u širokoj upotrebi i za grijanje domaćinstava (88,3% sobnog grijanja i 54,5% individualnog centralnog grijanja)3 i predstavljaju najveći izvor obnovljive energije u BiH sa udjelom od 57% u proizvodnji obnovljive energije u 2013. godini.

Za energiju iz biomase se obično smatra da ima potencijal za smanjivanje emisija stakleničkih gasova (GHG), da može doprinijeti ruralnom razvoju i stvaranju radnih mjesta i jačati sigurno snabdijevanje energijom. U svjetlu rastućeg broja projekata prelaska na gorivo iz biomase13 koje je implementirao UNDP u BiH, cilj ove studije je napraviti kvantitativnu procjenu okolišnog i socioekonomskog utjecaja ovih projekata u pogledu promjena u emisijama stakleničkih gasova, troškova grijanja i toplinskog komfora kao i po pitanju njihovog doprinosa lokalnoj ekonomiji.

U studiji su razmotreni projekti prelaska na korištenje goriva iz biomase u 26 objekata u 20 općina koje je u vrijeme provođenja studije implementirao UNDP u Bosni i Hercegovini. Ti projekti prelaska na gorivo iz biomase su provedeni u sklopu četiri projekta ili programa koje je implementirao UNDP, nekad zajedno sa ili uz sufinansiranje između projekata.