Trenutna pandemija koronavirusa nam ukazuje na važnost očuvanja vode i vodnih resursa. Danas kada se obilježava Svjetski dan voda i kada je jedna od najvažnijih mjera za zaštitu redovna, sigurna i efektivna higijena ruku, važno je podsjetiti se kako klimatske promjene i odgovorno upravljanje vodnim sistemom utiče na dostupnost vode za sve.

Da li ste posljednjih godina uočili da BiH rijeke više nemaju visok vodostaj početkom proljeća, nastao i topljenjem snijega i jakim proljetnim kišama? Jeste li pokisli zbog neočekivano jakog pljuska u toku proljeća? Kruženje vode u prirodi koje smo u školi upoznali kao vodni ciklus  je već pod utjecajem klimatskih promjena, naročito globalnog zagrijavanja.

Dok su ukupne količine padavina u BiH područjima slične ranijima, njihov raspored u toku godine se mijenja, donoseći kraće pojave jako intenzivnih padavina, kao i sušnije periode. Visina snježnog pokrivača u prosjeku opada. Količina i distribucija padavina i posljedično i dostupnost vode u vremenu je drugačija nego ranije, što utječe na sve korisnike voda – stanovnike, privredu, ekosisteme.

Stručnjaci  naglašavaju da će sa daljim porastom prosječne temperature biti povećano i isparavanje vode i sadržaj vlage u toplijem zraku, što će u neke dijelove svijeta donijeti i jače padavine, posljedično i češće poplave, ali samo u određenim periodima godine. Takve promjene vode i većem oticanju voda poslije kiše, a manjoj infiltraciji u tlo a time i smanjenoj prihrani podzemnih rezervoara vode, iz kakvih se vodom snabdijeva većina stanovnika BiH.

Većina javnih vodovodnih sistema u BiH vodu za opskrbu stanovništva zahvata iz podzemnih izvora. Tek manji broj nema dostupne takve izvore i vodu zahvata iz otvorenih vodotoka, gdje je kvaliteta takve vode značajno lošija i većinom traži (skupo) prečišćavanje. Ali ako se podzemne vode ne obnavljaju i ako je pritisak na crpljenje iz takvih izvora rastući, do kada možemo tako raditi, ugrožavamo li budućnost naše djece takvim ponašanjem? I da li uopće tu zahvaćenu vodu dobro koristimo?

Javni vodovodni sistemi u BiH  u prosjeku procjenjuju da za manje od 50% zahvaćene vode uspiju ispostaviti račun (koji nije uvijek i plaćen). Nažalost, više od 50% spada u kategoriju tzv. neprihodovane vode. To je prije svega voda koja je iscurila u cijevima prije nego je došla do svog korisnika, ali i voda čija potrošnja nije ispravno registrirana npr. zbog neispravnog vodomjera pa i zbog ilegalnog priključivanja na sistem.

Za potrebe stanovnika i privrede zapravo crpimo dva puta više vode, većinom iz podzemlja, nego bi zapravo trebali – a time dodatno ubrzavamo smanjenje količine tako dostupne vode. Dodajmo tome i ispuštanje neprečišćene vode natrag u prirodu, čime se smanjuje i kvaliteta smanjenih količina dostupne vode za sve naše i potrebe ekosistema,  u pitanju je problem čije se rješavanje ne može više odlagati.

Zašto smo došli u situaciju da naši vodovodi imaju tako visoke gubitke i neracionalno koriste rezerve dostupne vode za piće? Više je razloga, od nedovoljno preciznog zakonskog utvrđenja odgovornosti za održavanje vodovodne mreže i prikupljanja i izdvajanja sredstava za tu svrhu, rješavanja problema nezaposlenosti  prekomjernim zapošljavanjem u javnim službama što financijski opterećuje poduzeća i preusmjerava novac koji se možda i utrošio na poboljšanje stanja infrastrukture u plaće zaposlenih, nerazdvajanja troškova različitih usluga jednog komunalnog poduzeća i time i nepoznavanja ukupnih troškova usluge vodosnabdijevanja čime bi cijena bila bolje određena, nekvalitetne politike subvencioniranja kojom se često umjesto samo potrebitima subvencioniranje cijene usluge osigura i onima kojima to realno nije potrebno (pa i vrlo bogatima)…

Dosta je međusobno povezanih razloga, ali sigurno ne i nerješivih problema. A rješenje ne mora biti posve jednako u svim sredinama. No poželjno je slijediti osnovna načela osiguranja učinkovitosti vodovodnog sistema i određivanja cijene usluge vodosnabdijevanja – više o tome je UNDP-ev projekt Goal-WaterS, koji finansira VladaŠvedske, ponudio na https://goalwaters.ba/bs/pocetna/

Autori: Branko Vučijak, Alisa Grabus