Drveće daje

12 June 2019

Drveće sprečava oticanje sedimenata, a šume zadržavaju i koriste više vode u odnosu na poljoprivredno ili zatravnjeno zemljište. Bez stabala koja korijenom apsorbuju vodu i učvršćuju tlo, za kratko vrijeme sediment može smanjiti riječne kanale nizvodno.

Usmjerenim i koordinisanim klimatskim djelovanjem u Bosni i Hercegovini, smanjuju se neki od razarajućih uticaja klimatskih promjena.

Divno kao drvo

Kroz prirodni proces fotosinteze, drveće apsorbuje CO2 i druge zagađujuće čestice, a zatim pohranjuje karbon i ispušta čisti kisik. Drveće nam može pomoći u borbi protiv zagađenja vazduha i u prilagođavanju na klimatske promjene.

Dok posmatramo kako klimatske promjene utiču na svijet – pojačavajući uragane i šumske požare, isušujući vodne resurse, smanjujući sigurnost snabdijevanja hranom i dovodeći do velikog raseljavanja populacije u potrazi za osnovnim potrebama – u potrazi smo za odgovorima i rješenjima.

Kako drveće može pomoći

U periodu između 1990. i 2010. godine, Bosna i Hercegovina (BiH) je izgubila 1,1% šumskog pokrova ili oko 25,000 ha. Kada je riječ o poplavama, krčenje šuma može višestruko povećati štetu i jačinu, jer što brže voda teče iz sliva u rijeku, to će poplava biti veća. U slivu rijeke Vrbas, kumulativni efekti krčenja šuma i požari utrli su put obimnim poplavama 2014. godine.

Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i kontakt osoba UNFCCC-a za BiH

U Bosni i Hercegovini, drveće pruža neka rješenja

Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i kontakt osoba UNFCCC-a za BiH, izjavila je da je "učestalost ekstremnih klimatskih događaja poput poplava i suša značajno je povećana u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. U posljednjih 10 godina zabilježeno je pet razarajućih poplavnih događaja. Posljednja poplava iz 2014. godine prouzrokovala je štetu od 4 milijarde BAM [2,3 milijarde američkih dolara] ili 15 posto BDP-a BiH, a što je najtragičnije i ljudske žrtve ...Nažalost i poplave koje su nas zadesile 2019. godini kao posljedicu su imale i ljudske žrtve. Promjene temperature uzrokuju i promjene u padavinama, što znači da se u budućnosti mogu očekivati učestaliji ekstremni poplavni događaji’.

Malo, ali moćno

Protagonista ove priče je jedna mala rijeka, pritoka Vrbasa, koju nazivaju Vrbanja. Vrbanja protiče kroz grad Čelinac na sjeverozapadu Republike Srpske. Za lokalno stanovništvo koje broji skoro 17.000 ljudi, 2014. godina donijela je zlokobno velike, mutne vode.

Mještanin se prisjeća da je cesta bila poplavljena na mnogim mjestima: ‘To probudi vaše najveće strahove’. Građani BiH jedva da su se oporavili od poplava iz 2010. godine, kada su ih poplave ponovo pogodile 2014, 2017, 2018. i 2019. godine.

Samo u 2014. godini, poplave u 14 opština sliva rijeke Vrbas uzrokovale su ekonomske štete od oko 70 miliona eura.

“Svjedoci smo sve učestalijih poplava što zahtijeva konstantnu pažnju obzirom da se mijenjaju i njihov intenzitet i tip. Nakon razornih poplava iz 2014. godine uglavnom smo se fokusirali na upravljanje rizicima za glavne rijeke, dok je u proteklih nekoliko godina najviše štete nastalo uslijed bujica”, izjavila je Raduška Cupać, rukovodilac NAP projekta.

Imamo plan

U Bosni i Hercegovini, projekt koji realizuje UNDP i finansira Zeleni klimatski fond (Green Climate Fund – GCF), a koji se tiče unapređenja procesa Nacionalnog plana adaptacija (NAP) za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene u BiH, poseban akcenat stavlja se na klimatske promjene što je jedan od najznačajnijih razvojnih izazova s kojim se zemlja suočava.

Uz podršku vlastima da unaprijede proces Nacionalnog plana adaptacija i dostignu ciljeve definisane Pariškim sporazumom i Programom za održivi razvoj do 2030. godine, finansiranje koje osigurava Zeleni klimatski fond koristi se kako bi se omogućilo vlastima da integrišu rizike vezane za klimatske promjene, strategije borbe i mogućnosti integrisanja u procese planiranja i budžetiranja koji su u toku.

Projektom se unapređuje planiranje prilagođavanja s naglaskom na najosjetljivije sektore, uključujući vodoprivredu, poljoprivredu i šumarstvo, podizanjem nivoa znanja za prilagođavanje, određivanjem srednjoročnih prioriteta intervencija za prilagođavanje, izgradnjom institucionalnih kapaciteta za integrisanje prilagođavanja na klimatske promjene, te se demonstriraju inovativni načini finansiranja prilagođavanja na sub-nacionalnom nivou, kao i na nivou lokalnih samouprava.

NAP Bosne i Hercegovine će se nadovezati na Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu iz 2013. godine.

Sadnja za budućnost

Nakon poplava iz 2014. godine preduzete su značajne mjere prilagođavanja u slučaju potencijalnih budućih katastrofa. U 11 opština u slivu rijeke Vrbas provedena je 21 mjera regulacije vodotoka u cilju smanjenja rizika od poplava za 51,000 stanovnika i njihovih 190 poslovnih subjekata kao i 1700 ha poljoprivrednog zemljišta

Po prvi put su u okviru smanjenja rizika od poplava provedene agrošumarske mjere, počevši sa sadnjom 100 stabala platana uz obale Vrbanje kako bi se spriječila erozija i povećala otpornost na poplave. Navedenu mjeru su prepoznali i predstavnici susjednih opština te je ova mjera prepoznata kao pilot za replikaciju dobrih praksi.

Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i kontakt osoba UNFCCC-a za BiH

Znanje je moć

Po prvi put su razvijene mape opasnosti i rizika, uključujući i modeliranje klimatskih promjena. Kao rezultat toga, institucije za upravljanje rizicima od poplava i lokalne zajednice koriste ove posebne mape kao alat za planiranje smanjenje rizika od poplava i poboljšanje njihove spremnosti za buduće poplavne događaje.

‘Projekat će omogućiti da se ove pojave adekvatno prate, te da se na osnovu pravih informacija realizuju odgovarajuće mjere prilagođavanja ekstremnim poplavnim događajima, te da se smanje štete u sektorima najosjetljivijim na poplave, kao što su poljoprivreda i hidroenergetski sektor’ navodi ministarka Golić.

Obuka za otpornost

Za vladine i opštinske službenike organizovano je nekoliko obuka o važnosti adekvatnog upravljanja poljoprivrednim zemljištem u cilju smanjenja rizika od poplava. Obuke su obuhvatile uticaj klimatskih promjena na degradaciju poljoprivrednog zemljišta i smanjenje prinosa, povezanost tih procesa s poplavnim događajima, kao i mjere koje se mogu preduzeti u poljoprivrednoj praksi za ublažavanje rizika od poplava.

Čelinac, poplave 2014. godine

Unaprijeđena zaštita

U maju 2019. godine došlo je do ponovnog plavljenja unutar riječnog sliva. Ove posljednje poplave nisu bile toliko razarajuće kao one iz 2014. godine, zahvaljujući mjerama prilagođavanja, štete su bile minimalne jer je nivo spremnosti lokalnog stanovništva i vlasti, bio znatno viši.

Provođenje klimatskih aktivnosti, sadnja drveća, koordinacija odgovora – svi ovi napori su u cilju poboljšanja zaštite

Implementiranim aktivnostima pokazano je kako se usmjerenom i koordinisanom implementacijom  različitih mjera prilagođavanja mogu postići značajni rezultati po pitanju smanjenja određenih razornih uticaja klimatskih promjena. Uz unaprijeđen Nacionalni plan adaptacija, Bosna i Hercegovina će postići cilj tog plana: povećati kapacitete za provođenje usmjerenih i koordinisanih mjera prilagođavanja.

Kako bi dodatno podstakao održivi razvoj kroz adaptaciju klimatskim promjenama, BiH u svojim nacionalno utvrdjenim doprinosima (NDC) uključuje komponente prilagođavanja. NDC su osnova Pariškog sporazuma i postizanja dugoročnih klimatskih akcija. NDC utjelovljuju napore svake zemlje za smanjenje emisija i prilagođavanje na efekte klimatskih promjena. NDC BiH se trenutno revidira, te će biti uključen i Akcioni plan do 2030. godine.

Ovim aktivnostima se takođe unapređuju napori BiH u postizanju ciljeva održivog razvoja. Konkretno, ovaj projekat je podržao napredak, između ostalog, u postizanju cilja održivog razvoja 1 po pitanju siromaštva, cilja održivog razvoja 9 koji se odnosi na industriju, inovacije i infrastrukturu, cilja održivog razvoja 11 o održivim gradovima i zajednicama, cilja održivog razvoja 13 o klimatskim aktivnostima i cilja održivog razvoja 16 o poboljšanim partnerstvima.

Autori Andrea Egan, Ajla Mostarac, Slađana Bundalo/ Fotografije: UNDP BiH – Igor Šamara, Siniša Nenadić i Andrea Egan

Osnovna škola u Banjoj Luci organizovala je akciju sadnje drveća u školskom dvorištu. Nastavnici, predstavnici ministarstava sade drveće s učenicima