Nasmijani mališani, zadovoljni roditelji

13 June 2018

Djeca u vrtiću Neven, Foto: UNDP/H.Čalkić

Trideset novih mališana upisano je u prošireni čelinački vrtić gdje će sticati obrazovanje, dok će njihovi roditelji moći nastaviti da rade.

Sin Dragane Bijelić mjesecima je čekao da se upiše u jedini vrtić u Čelincu ali u njemu jednostavno nije bilo dovoljno mjesta. U vrtić je trebao, kako pojašnjava njegova majka, po preporuci doktora i logopeda jer ranije nije bio dovoljno u kontaktu sa drugom djecom.

„Bila je preporuka vrtić i onda smo jako dugo čekali na prijem zato što nije bilo mjesta“, kaže Dragana. „Na početku je bilo malo plakanja, ali sad se već uklopio. Vrtić je savremeno opremljen, sve ima za djecu“.

Njen sin je danas jedno od tridesetoro djece upisane u čelinački vrtić „Neven“ nakon što su njegove prostorije proširene kroz projekt Lokalni integrisani razvoj (LIR) koji finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija, UNDP. Nova grupa se pridružila svojim vršnjacima pa ih je danas oko 150.

I sin Rajne Savić, nastavnice likovne kulture u Čelincu, je među nedavno upisanima u vrtić.

Rajna Savić sa sinom, Foto: UNDP/H.Čalkić

„Vrtić mu je promjena ali se lijepo uklopio, voli da ide“, kaže majka koja je ranije imala problem s tim ko će čuvati njenog sina dok je ona na poslu.

Čelinački vrtić „Neven“ izgrađen je 1975. godine da primi 120 djece, što je u posljednjih nekoliko godina premalo. Vrtić je najčešće imao 70 do 80 djece i jedino nije radio 2014. godine tokom tri mjeseca nakon poplava. Međutim, u vrtiću od 2016. godine, kada je bilo desetak djece više nego je bilo kapaciteta, postoje liste čekanja. Kasnije je taj broj porastao na stotinu. Zbog roditelja koji su bili rastrzani između povratka na posao i brige o djeci, prema lokalnoj zajednici upućena je inicijativa za proširenje kapaciteta vrtića. Iako je proširenje vrtića omogućilo novi upis, i dalje postoji potreba za proširenjem.

„Mi stvarno imamo problem, i sada kada smo proširili za cijelu vrtićku grupu. Ali trideset porodica je zadovoljno. Roditelji mogu da nastave da rade, neki su bili na čekanju, neki nisu uopšte mogli da se zaposle. Sada, proširenjem ovoga, doveli smo do većeg kvaliteta života“, kaže Milijana Topić, zamjenica načelnika Opštine Čelinac.

Odgovornije prema zajednici

Proširenje vrtića jedan je od prioriteta u „Strategiji razvoja opštine Čelinac 2017-2026.“ koja je izrađena u okviru projekta „Lokalni integrisani razvoj“. Strategijom su prepoznate potrebe lokalne zajednice za izgradnjom poslovne zone, osnivanjem privrednog savjeta, obnavljanjem osnovnih škola, opremanjem civilne zaštite, zaštitom životne sredine i drugim projektima.

Strategija razvoja je, pojašnjavaju u Opštini, i ranije postojala, ali se nije primjenjivala, dok se novoj puno ozbiljnije pristupilo.

“Mijenja se način rada, u odnosu na raniji period zahvaljujući i tim metodologijama na osnovu kojih je izrađena strategija, gdje se podrazumijeva ne samo da se izradi strategija nego da se i poštuje, da se uvrštava u budžet, da se realno planiraju projekti”, kaže  Miroslav Babić, kooridnator iz Opštine Čelinac, naglašavajući da lokalna uprava nije sama izrađivala strategiju, nego su u procesu učestvovali i predstavnici nevladinog sektora, privrede, javnih ustanova te šira lokalna zajednica, što, kako kaže, novu strategiju čini kompletnim dokumentom. “U toku izrade strategije mogli su svi građani da predlože projekte i onda smo vršili selekciju onih koji se mogu realizirati”, dodaje on. 

Milijana Topić i Miroslav Janković ispred vrtića Neven, Foto: UNDP/H.Čalkić

U Opštini kažu kako su se upravo i pojedini poslodavci obraćali sa pitanjima i inicijativama da se prošire kapaciteti vrtića kako bi njihovi radnici i radnice mogli da dolaze na posao. Najveća preduzeća u Čelincu, gdje mnogi roditelji djece iz vrtića rade, bave se proizvodnjom za izvoz, poput proizvodnje elemenata automatike za kućanske aparate, obuće, proizvoda iz metalske i drvne industrije. Zbog toga, realizacija projekta proširenja vrtića direktno doprinosi i unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja.

Upoznavanje lokalne zajednice kroz učenje

Pružanje bolje budućnosti djeci i mladima ogleda se i kroz odgovornost preduzeća prema zajednici u kojoj djeluju. Takav primjer je  kompanija Gloria Line iz Banjaluke koja se bavi proizvodnjom čarapa i u koju svake godine dolaze prvačići da praktično iz predmeta Prirode i društva vide kako izgleda fabrika.

Posjeta fabrici Gloria Line, Foto: UNDP/H.Čalkić

“Ovo je jedan vid ogledne nastave koji bi trebao da se primjenjuje što više u školama”, kaže Nataša Zrnić, pedagoginja u banjalučkoj Osnovnoj školi “Stanko Rakita”, i dodaje da posjete učenika u saradnji sa fabrikom organizuju već nekoliko godina jer djeca mnogo lakše uče posmatranjem procesa rada nego učenjem u učionici.

Sedmogodišnji Filip Milinković tokom posjete banjalučkoj fabrici rekao je da je vidio kako se pletu čarape i sa sobom je, kao i njegovi drugari, ponio crtež čarape kakvu bi on sam napravio: “Mislio sam da čarapa bude žute i plave boje, a unutra zvijezde”. Njegova školska drugarica Dunja Krkeljaš kaže kako su njene idealne čarape crvene, sa ljubičastom trakom i tri bijela cvjetića.

Filip i Dunja sa svojim radovima, Foto: UNDP/H.Čalkić

Jasna Jović, direktorica kompanije Gloria Line kaže kako je prošle godine među crtežima koje su napravili prvačići izabran jedan model koji je i proizveden i poklonjen djeci “da mogu da vide kako od ideje dolazi do realizacije”. Ova kompanija dio je projekta LIR u oblasti zapošljavanja pri čemu je Evropska unija putem UNDP-a sufinansirala kupovinu tri mašine koje su omogućile proizvodnju ženskih modnih nadveličina i različite uzorke u nekoliko boja te omogućile bolju iskorištenost postojećih mašina.

Foto: UNDP/H.Čalkić

Rad sa malim i srednjim preduzećima, poboljšanje uslova za djecu i roditelje, omogućavanje zaposlenja i kvalitetniji život u zajednici upravo su oblasti djelovanja Projekta Lokalni integrisani razvoj, čiji je cilj unapređenje životnog standarda za više od 100.000 stanovnika u BiH.  

Projekt je dio EU programa za lokalni razvoj i zapošljavanje, a u saradnji s domaćim vlastima, UNDP kroz LIR radi na uspostavljanju mehanizama i resursa potrebnih za socijalni i ekonomski razvoj.