Šamačko naselje Lugovi prvi put dobija ispravnu pitku vodu

27 August 2018

Mještani svakodnevno odlaze po vodu za piće iz novog arteškog bunara u Lugovima, Foto: UNDP/H.Čalkić

Za 62-godišnjeg Dragu Savića iz naselja Lugovi pored Šamca, u kojem žive raseljena lica iz više od 30 bh. opština, voda koju uzima sa novog bunara vrijedna je poput nafte jer su mještani tog naselja godinama koristili vodu iz starog i nečistog bunara.

„Ona voda sa (stare) pumpe, kad je naspeš u posudu stvori se takozvana salitra, a u ove nema“, kaže Savić dok sipa vodu u kanister iz novog arteškog bunara. Rodom Varešanin, Savić je jedan od oko 700 mještana naselja Lugovi, izgrađenog u poslijeratnim godinama kada je Opština Šamac ogromnu livadu isparčala i podijelila na oko 140 parcela te poklonila novim sugrađanima.

Drago Savić, Foto: UNDP/H.Čalkić

Mještani Lugova, još uvijek bez vodovoda i kanalizacije, vodom se snabdijevaju iz pojedinačnih kućnih bunara čiji su izvori tek desetak metara ispod površine zemlje, najčešće neispitanog kvaliteta i ispravnosti. U naselju je ranije postojao centralni bunar ali je zbog pristupačnosti vodu bilo vrlo lako zagaditi i nije bila za korištenje.

Stara pumpa za vodu u Lugovima kod Šamca, Foto: UNDP/ H.Čalkić

Po vodu svakodnevno ide i 72-godišnja mještanka Sava Pavlović koja se u Lugove doselila iz mjesta Srnice Donje iz Gradačca. Kaže da primijeti razliku u vodi iz novog bunara i onoj koju crpi sa dubine od devet metara iz kućnog bunara.

„Iz novog bunara koristimo za piće a ostalo koristimo svoju vodu“, kaže ona.

Sava Pavlović, Foto: UNDP/H.Čalkić

Čista voda kao uslov za prevenciju bolesti

Doktor Blagoje Simić, epidemiolog iz Doma zdravlja Šamac, kaže da je bakteriološki i hemijski neispravna voda višedecenijski problem vezan uz ravničarsko područje oko sliva Save i Dunava gdje se pojavljuje endemska nefropatija, oboljenje koje dovodi do propadanja bubrega i zbog čega pacijenti moraju da idu na hemodijalizu.

„I ne znaju šta piju. I ne znaju da li ima bakterioloških i hemijskih problema, a uglavnom ima. Pa čak za to područje, ja imam običaj da kažem, ta voda nije ni za pranje auta. I kad se opere auto, ostane onaj bijeli mulj na staklu“, opisuje Simić kućne bunare i stari centralni izvor.

Novi arteški bunar, napominje, preventivno djeluje na endemsku nefropatiju koja se pojavljuje u ravničarskim predjelima gdje ima mnogo podzemnih i površinskih voda koje se miješaju i kontaminiraju se dodatno hemijskim sredstvima koja se koriste u poljoprivredi.

Bušotina je za novi izvor postavljena na 128 metara dubine i od kraja marta je mali objekat sa dvije česme u Lugovima u upotrebi, pojašnjava Predrag Nedić, načelnik Službe za lokalni ekonomski razvoj Opštine Šamac. Izgradnja arteškog bunara sufinansirana je sredstvima Evropske unije kroz projekt “Lokalni integrisani razvoj” koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija, UNDP, a u okviru Finansijskog mehanizma integrisanog i održivog lokalnog razvoja. Ovaj mehanizam uspostavljen je 2014. godine kao rezultat zajedničkih aktivnosti Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Ministarstva finansija Republike Srpske, Investicijske razvojne banke Republike Srpske (IRBRS) i UNDP-a, sa ciljem pružanja podrške prioritetnim projektima opština i gradova koji doprinose poboljšanju kvaliteta života građana.

Izvor pitke vode u Lugovima bio je jedan od prioriteta u revidiranoj Strategiji razvoja opštine Šamac 2016-2020, pored drugih infrastrukturnih, komunalnih i socio-ekonomskih mjera.

Nikolina Škrbić, predsjednica Skupštine Opštine Šamac, stanovnica je Lugova od 2009. godine. Kaže kako su se sva domaćinstva tehničkom i pitkom vodom snabdijevala od ličnih hidrofora koje su izgradili u svojim kućama ali da je rijetko koje domaćinstvo ispitivalo ispravnost te vode. Izgradnja novog bunara bio je prioritet zbog prevencije bolesti u Lugovima, kaže Škrbić.

„Samim tim što je centar za dijalizu u Šamcu, to vam sve govori. Nismo imali još značajno povećan broj oboljenja, ali znamo kakva je to vrsta oboljenja. Nadamo se da ćemo ovim projektom u velikom dijelu to prevenirati“.

Izgradnja arteškog bunara na području opštine Šamac dio je aktivnosti projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR) u okviru poboljšanja komunalne infrastrukture, čime se  stvaraju bolji uslovi za unapređenje životnog standarda za više od 100.000 stanovnika u BiH.  

Poljopivreda kao prioritet

Projekt je dio programa Evropske unije za lokalni razvoj i zapošljavanje, a u saradnji s domaćim vlastima, UNDP kroz LIR radi na uspostavljanju mehanizama i resursa potrebnih za socijalni i ekonomski razvoj. U Šamcu je, osim izgradnje arteškog bunara, projekt pomogao lokalnim vlastima da unaprijede svoje usluge i smanje troškove administracije, da investiraju u infrastrukturu i da rade na razvoju proizvodnje, prvenstveno u oblasti poljoprivrede.

Strategija razvoja opštine među prioritetima je, pojašnjava Nedić, prepoznala važnost jačanja lokalnih partnerstava kroz uključivanje civilnog društva i privrednih subjekata u konsultacije oko projekata koji su prioritetni. Velimir Maslić, samostalni stručni saradnik za lokalni ekonomski razvoj Opštine Šamac, kaže da je u strategiji kao dominantna oblast prepoznata poljoprivreda i da će napori lokalnih vlasti biti usmjereni na privlačenje investitora koji bi pokrenuo preradu poljoprivrednih proizvoda što bi dovelo do značajnog zapošljavanja.

„Naš budžet nije razvojni, on je socijalni, zato što nema sredstava, i ova poboljšanja koja smo kroz projekat LIR činili jesu određeni program ušteda“, pojašnjava Maslić i kaže da je cilj tih mjera ekonomski razvoj Šamca.