Štete uzrokovane katastrofama kontinuirano se povećavaju u BiH, a stanovništvo se svakodnevno suočava sa katastrofama manjih razmjera. Kako bi se preventivno djelovalo te zaštitili životi, imovina i infrastruktura, predstavnici sedam jedinica lokalne samouprave, Ministarstva sigurnosti BiH, Federalne uprave civilne zaštite, Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske, ambasador Republike Italije u BiH i zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a potpisali su Deklaraciju o smanjenju rizika od katastrofa.

Potpisivanjem Deklaracije ozvaničen je početak realizacije aktivnosti u Brčko Distriktu BiH, Doboju, Laktašima, Lukavcu, Maglaju, Tuzli i Zvorniku u sklopu projekta “Međusobno povezivanje u upravljanju rizicima od katastrofa” (IDRM).  Projekt vrijedan 300 hiljada eura finansira Agencija za razvojnu saradnju Italije, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Ovom prilikom ambasador Italije u BiH Nicola Minasi naveo je da će IDRM projekt unaprijediti sigurnost 460.000 građana koje žive u ovih sedam lokalnih zajednica. “Izuzetno je važna i razmjena informacija koja će se odvijati u okviru ovog projekta među raznim nivoima vlasti, također među općinama, a civilne zaštite u zemlji će se približiti evropskim standardima, što će pomoći i BiH da se približi EU u ovome pogledu."

Zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH Sukhrob Khoshmukhamedov naglasio je da se tradicionalnim načinom do sada katastrofama pristupalo nakon što se dogode, ali da je puno jeftinije i efikasnije da se katastrofama pristupa u okviru preventivnog djelovanja.

Khoshmukhamedov je istakao da će u okviru projekta biti razvijen DRAS - Sistem za analizu rizika od katastrofa za pet općina. Ovaj sistem omogućava lokalnim zajednicama da dođu do informacija o nesrećama prije nego se one dogode, da se utvrde područja koja su izložena rizicima od katastrofa poput poplava, klizišta, zemljotresa ili područja kontaminirana minama.  Trenutno, DRAS platforma je dostupna građanima Tuzle i Doboja.

Ključne aktivnosti IDRM projekta su razvijanje procjene strateških kapaciteta i razvoj akcionog plana  djelovanja, unapređenje entitetskih zakonodavnih okvira civilne zaštite te poboljšanje upravljanje rizicima od katastrofa.

Idriz Brković šef Odsjeka za strateško planiranje, mjere zaštite i spašavanja pri Ministarstvu sigurnosti BiH naveo je “Cilj je da postanemo članica Mehanizma civilne zaštite Evropske unije što podrazumijeva da moramo uložiti dodatne napore u ovoj oblasti.”

Pomoćnica direktora Federalne uprave civilne zaštite Enisa Bajrović istakla je da je kamen temeljac, u ovoj oblasti donošenje novog Zakona o sistemu zaštite i spašavanja u Civilnoj zaštiti, koji treba biti usklađen sa pravnom stečevinom Evropske unije, a time bi se uklonili nedostaci u postojećem sistemu zaštite i spašavanja.

Načelnik opštine Laktaši Ranko Karapetrović naveo je da je za ovu lokalnu zajednicu veoma važno što učestvuje u ovom projektu. "Mi smo 2014. godine imali velike probleme sa poplavama, a gotovo svake godine imamo manjih ili većih problema sa plavljenjem. Veliki problem nam predstavlja i bespravna gradnja, posebno na mjestima gdje ne bi smjelo da se gradi", naglasio je Karapetrović. On je dodao da će putem ovog projekta opština biti u mogućnosti da građane obavijesti na kojim lokacijama ni slučajno ne bi smjeli da grade objekte.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović naveo je da pri civilnoj zaštiti Tuzle uspostavljeno Odjeljenje za upravljanje rizicima od katastrofa te veliki geološki tim pomaže i drugim općinama, zato je važno povezivanje među općinama, ali i obavještavanje građana o područjima podložnim katastrofama.

U Tuzli je 135 kuća bilo pogođeno klizištima 2014. godine, a samo je jedna od njih imala građevinsku dozvolu zbog čega građani trebaju voditi računa gdje kupuju zemlju i na kakvom tlu grade svoje domove.