Norveška doprinosi otvaranju novog poglavlja priče o bosanskohercegovačkoj privredi

13 December 2018

Foto: UNDP/S. Omerbašić

Sa najnekonkuretnijom privredom u jugoistočnoj Evropi[1], glomaznom i neefikasnom javnom administracijom, te minimalnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, Bosna i Hercegovina predstavlja zemlju u kojoj nije lako poslovati. Kroz zajednički angažman sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija, Norveška pokreće prijeko potrebne reforme u formalnom obrazovanju, te pruža podršku razvoju poduzetništva i racionalizaciji javnih rashoda.

Za pokretanje vlastitog biznisa u Bosni i Hercegovini (BiH) potreban je 81 dan i 13 zasebnih procedura.[2] Uz brojne birokratske barijere, sve prisutniji deficit kvalifikovanih kadrova dodatno otežava rast perspektivnih industrijskih sektora poput IT-a ili automobilske industrije. Ovo je dijelom i rezultat dugogodišnjeg jaza između obrazovnog sistema na jednoj strani, i potreba poslodavaca, odnosno privrede, na drugoj. Privrednici se najčešće žale na zastarjele nastavne planove, metodologiju rada te pomagala koja se koriste u nastavnom procesu.  

 „Svakako moramo biti bolji u praćenju tehnologija. Moramo približiti učionicu stvarnom svijetu, saznati više o novim tehnologijama, a ne učiti o stvarima koje su se u školama predavale prije 20 godina“, navodi 17-godišnja Lejla, učenica srednje škole iz Sarajeva.

Bez ulaganja u obrazovanje te istraživanje i razvoj, privatni sektor će i dalje u velikoj mjeri nuditi slabije plaćene poslove bez prostora za inovacije i nove proizvode. Time se dodatno usložnjava problem odliva kreativne, kvalifikovane radne snage koja napušta zemlju u potrazi za kvalitetnijim i bolje plaćenim radnim mjestima. Ovaj problem je posebno prisutan u pograničnim područjima poput Gradiške.

Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić ističe povećanu potražnju za kvalifikovanom radnom snagom. Istovremeno, gdin. Adžić skreće pažnju i na veliki broj nezaposlenih osoba koje aktivno tragaju za zaposlenjem ali im postojeće kvalifikacije onemogućavaju amgažman u savremenoj industriji.

„Moramo iskoristiti naredni period za značajna prilagođavanja u našem sistemu obrazovanja i usklađivanje nastavnih planova i programa s potrebama privrede, posebno u brzorastućim industrijama poput IT sektora“, ističe Adžić.

Novom inicijativom, Vlada Kraljevine Norveške, u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i lokalnim vlastima, aktivno doprinosi rješavanju navedenog i niza drugih problema koji otežavaju razvoj privrede u zemlji. Pored mjera za unapređenje općeg privrednog ambijenta, projekat pod nazivom „Bolja uprava za ekonomski rast“ predviđa ulaganja u iznosu od oko 4 miliona KM u inovacije, samozapošljavanje te razvoj novih vještina koje trenutno nedostaju na tržištu. Istovremeno, općinske i gradske vlasti će kroz projekat unaprijediti kapacitete za racionalnije korištenje budžetskih sredstava, smanjenje nepotrebnih troškove i kreiranje dodatnih prihoda, a sve sa ciljem stvaranja kvalitetnijeg poslovnog ambijenta.

„U planu je podrška posebno perspektivnim privrednim sektorima, poput IT-a i automobilske industrije, kroz razvoj kadrova te unapređenje njihovih proizvodnih kapaciteta, a sve na temelju aktuelnih te predviđenih tržišnih potreba. Visok stepen sofisticiranosti koji je potreban za konkurentnost u ovim industrijama također podrazumijeva i veće plate radnika, kao i veće prihode za lokalne zajednice u kojima ova preduzeća posluju“, istaknula je Nj. E. Guri Rusten, ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH.

Projekat će inicijalno kreirati oko 100 radnih mjesta u brzorastućim industrijama te pomoći pokretanju 15 novih kompanija koje će biti integrisane u postojeće proizvodne lance. Također će se intenzivno raditi i na daljem razvoju poduzetničke infrastrukture za podršku novim privrednicima kroz mrežu resursnih centara na područjima Sarajeva, Banja Luke, Mostara te Tuzle.

„IT kompanije u BiH trenutno zapošljavaju oko 4.000 softverskih inženjera, dok godišnje diplomira njih 180. Ovo je izuzetno nizak broj u odnosu na potrebe i prilike koje postoje u industriji. S 25.000 softverskih inženjera, što je realna brojka za ovu industriju u BiH, ostvarili bismo 2.5 milijarde KM izvoza i učestvovali 8% u BDP-a“, ističe Armin Talić iz Bit Alliance, krovne organizacije softverske industrije u BiH.

U isto vrijeme, uzimajući u obzir srednjoročne te dugoročne potrebe perspektivnih industrija, projekat će raditi sa određenim brojem osnovnih i srednjih škola, a s ciljem unapređenja njihovih nastavnih planova i programa te uvođenja novih tehnologija. Ovdje će se posebna pažnja posvetiti tzv. STEM akademijama (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) te laboratorijama za praksu koje koriste 3D tehnologiju i robotiku u nastavi. Za srednje škole je planiran razvoj i uvođenje nastavnih planova u segmentu poduzetništva.

„Praktična nastava je i dalje jedan od gorućih problema s kojima se suočava industrija u Bosni i Hercegovini, gdje je potreban jedan ozbiljan zahvat kako na nastavnim planovima i programima tako i na učilima koja se koriste u radu“, naglasio je Sukhrob Khoshmukhamedov, v.d. rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH.

--

Projekat „Bolja uprava za ekonomski rast“ finansira Vlada Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija u partnerstvu s lokalnim vlastima.


[1] Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma „2018 Global Competitiveness“. 

[2] Godišnji izvještaj Svjetske banke o poslovanju, „Doing Business“ za 2018. godinu.