Privatni sektor i međunarodna zajednica spremni pomoći poplavljenim područjima

1. juli 2014

image

Koordinacijski forum za pomoć poplavljenim područjima održan je 30. juna u organizaciji Fondacije Hastor kroz projekat "Srcem za BiH", a u saradnji sa Švicarskom agencijom za razvoj i saradnju (SDC) i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP). Učesnici Foruma su bili predstavnici bh. privatnog sektora i međunarodne zajednice.

Osnovni cilj Foruma je bio pružiti sistemsku i direktnu pomoć kroz sinergetsko djelovanje, te na koordiniran i efikasan način maksimizirati sredstva koja je privatni sektor  spreman izdvojiti u ove svrhe.

"Danas smo ovdje kako bi razgovarali sa privatnim sektorom na koji način oni mogu doprinijeti oporavku zajednica pogođenim poplavama. Upoznati ste na koji način su privatne kompanije učestvovale u humanitarnoj fazi oporavka - obezbijedili su opremu,  gorivo, pomoć volontera, hranu i druge zalihe, što ukazuje da je njihov angažman već prilično visok," rekao je Yuri Afanasiev, rezidentni koordinator UN-a i rezidentni predstavnik UNDP-a u Bosni i Hercegovini.

"Sada mislimo da idemo naprijed, gdje mi ne govorimo toliko o donacijama iz privatnog sektora, iako su uvijek dobrodošle, zapravo govorimo o rješenjima pogodnim za obje strane, gdje i javnost iz područja pogođenim poplavama i privatni sektor pobjeđuju. U suštini mi govorimo o trokutu u kojem vlada, privatni sektor, kao i međunarodna zajednica mogu zajedno pomoći žrtvama poplava. Sa naše strane donatora i međunarodnih organizacija, mi ćemo pomoći najugroženijim populacijama, mi ćemo pomoći u obnovi infrastrukture, ali trud mora biti prvenstveno na vladi i privatnom sektoru,“ dodao je Afanasiev.

Na Forumu su održane tri plenarne radionice na temu: očuvanja radnih mjesta, obnova stambenih jedinica i javnih ustanova, te oporavak poljoprivredne proizvodnje.

Na radionicama je utvrđeno da će Delegacija Evropske unije u narednih par mjeseci mobilisati nekoliko miliona KM za pomoć, dok će Federalni zavod za zapošljavanje izdvojiti 3,6 miliona KM za različite mjere pružanja pomoći, a javni poziv je već u toku.

Sličan vid pomoći i raspoloživosti sredstava nije izostao ni od strane privatnog sektora,  gdje su stizale ponude za pomoć od “‘malih“ preduzeća, ali i od „velikih“ poput Sparkasse banke koja će samo u ovoj godini izdvojiti preko 500.000 KM pomoći stanovništvu i preduzećima u ugroženim područjima.

Na ovoj radionici su također prisustvovale i kompanije iz ugroženih područja, tako su poslodavci iz Doboja pojasnili kako u praksi nemaju nikakve olakšice u pristupu kreditima, a za očuvanje radnih mjesta u njihovim kompanijama neophodno ih je rasteretiti od dadžbina za period od najmanje 6 do 12 mjeseci ili privremeno obustaviti otplatu kredita za kompanije u poplavljenim područjima.

Pored ovih tema povrat PDV-a je bio jedan od predmeta diskusije, a koji može doprinijeti zaustavljanju rasta nezaposlenosti. Potrebno je dodatno lobirati na povrat PDV-a na robu i usluge koje kompanije doniraju. Time bi se ne samo sačuvala radna mjesta, nego bismo stvorili nova raspoloživa sredstva za pomoć.