Detaljno

Program oporavka regije Srebrenica (SRRP)
Program oporavka regije Srebrenica (SRRP)

Nakon nekoliko godina relativno stabilnog rasta, ekonomija Bosne i Hercegovine doživjela je značajan pad, dijelom zbog globalne ekonomske krize, ali također i zbog općenito sporog tempa tranzicijskih reformi. Nepovoljna poslovna i investicijska klima, neefikasna javna potrošnja i erozija javnog povjerenja također su obeshrabrili poduzetničku aktivnost. Nakon negativne stope rasta BDP-a    2009. godine i blagog porasta 2010. i 2011. godine, ekonomski oporavak je zaustavljen. Prosječna stopa nezaposlenosti, po definiciji Međunarodne organizacije rada (ILO),  u 2012. godini dostigla je 28%, dok zvanične vladine brojke nezaposlenosti prelaze 44,5%. Na osnovu raspoloživih podataka iz 2011. godine, relativno siromašnih u BiH je 17,9%, to jest svako se šesto domaćinstvo smatra siromašnim, dok procjene pokazuju da 48% populacije živi u riziku od siromaštva. Socijalno isključivanje nastavlja biti ozbiljan problem, uz rastuću nejednakost u prihodima, obrazovanju i zdravlju, i sa preko 50% u nekom obliku socijalno isključene populacije.

Ruralna područja u BiH zauzimaju oko 80% teritorije zemlje, a oko 60% populacije (po OECD-ovoj kategorizaciji) koja tamo živi je posebno ranjivo u smislu opasnosti od padanja u siromaštvo i socijalnog isključivanja. Prema zvaničnim statistikama, 80% siromašnih živi u ruralnim područjima, u kojima ima malo mogućnosti zaposlenja izvan poljoprivrednog sektora, fizička infrastruktura je slaba, pristup tržištima i socijalnim uslugama ograničen, a finansijske i usluge poslovnog razvoja minimalne. Povrh toga, nivo nezaposlenosti u ruralnim područjima je znatan i može biti čak 40% viši nego u urbanim centrima kao što su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Zenica i Tuzla. Plate su također 25% niže, dok je procijenjeni BDP per capita niži od polovine onog u urbanim sredinama, što sve zajedno uzrokuje značajno pomjeranje stanovništva u gradove. Većina ruralnih domaćinstava svoje prihode ostvaruje ili od redovnog zaposlenja ili od socijalnih primanja i novčanih doprinosa, dok relativno malo njih ovisi o poljoprivredi, samozaposlenju ili prihodu od investicija. Nekoliko indikatora sugeriše da ruralno stanovništvo nije naročito poduzetno, većina preferira stalno zaposlenje u odnosu na pokretanje sopstvenog posla, a porodice zaposlenih imaju veće prosječne prihode od onih samozaposlenih. Socijalno isključivanje u ruralnim područjima je multidimenzionalno i seže dalje od nejednakosti u raspodjeli prihoda. Na ovo naročito utječu ograničene socijalne usluge, infrastruktura i mreže, uključujući pristup kvalitetnim javnim komunalnim uslugama.

Program oporavka regije Srebrenica (SRRP)
Program oporavka regije Srebrenica (SRRP)

Kroz svoj Sektor za ruralni i regionalni razvoj, UNDP za cilj ima unapređenje humanog razvoja i smanjenje razlika između regija u BiH, baveći se najurgentnijim izazovima za lokalni i ruralni razvoj. Sektor koristi sveobuhvatan i integriran pristup razvoju na lokalnom nivou, u skladu sa evropskim principima i normama. On kombinira izgradnju sistema i rad na vertikalnoj integraciji (integraciji procesa upravljanja od lokalnog do kantonalnog, entitetskog i državnog nivoa) sa područno baziranim intervencijama koje se ostvaruju kroz pet regionalnih ureda. Sektor je fokusiran na jačanje kapaciteta lokalnih vlasti u smislu planiranja, finansiranja i implementacije lokalnih razvojnih politika i prioritetnih projekata, te ostvarivanja rezultata. Uvođenjem standardizirane metodologije za integrirano planiranje lokalnog razvoja, kao i za rad sa civilnim društvom, stvorene su čvrste osnove za integriran i participatorni lokalni razvoj. Razvoj kapaciteta usmjeren je prema kreiranju efektivnih praksi upravljanja lokalnim razvojem i pružanja usluga. Također je usmjeren i na izgradnju partnerstava, apsorpcijske kapacitete, vertikalnu i horizontalnu koordinaciju (između različitih nivoa vlasti i između općina), kao i na monitoring i evaluaciju efikasnosti lokalnih razvojnih politika.

Daljnji ciljevi ovog Sektora su stimuliranje ekonomskog oporavka i razvoj ruralnih područja. Pruža se podrška poduzetničkoj aktivnosti i investicijama, lancima snabdijevanja, generiranju prihoda i uvođenju standarda za kvalitet i sigurnost, a u cilju povećanja konkurentnosti lokalnih proizvođača. U tom pogledu, pružena je potpora povećanju izvoznih mogućnosti kroz implementaciju Mape puta za izvoz namirnica životinjskog porijekla u EU, kako bi se proizvođači uskladili sa EU standardima. U svim projektima ovog Sektora, posebna pažnja posvećuje se socijalno isključenim, od kojih su mnogi povratnici i raseljene osobe, kako bi im se omogućilo da aktivno učestvuju na tržištu i ostvaruju prihode.

Unapređenje lokalne infrastrukture i povećanje pristupa kvalitetnim komunalnim i socijalnim uslugama u ruralnim područjima je još jedno ciljno područje Sektora. Aktivnosti su fokusirane na male i udaljene zajednice, kao i na najranjivije i socijalno isključene kategorije stanovništva, kao što su povratnici, raseljene osobe, osobe sa invaliditetom, starije osobe, žene, djeca i mladi. Prioritetni projekti uključuju obnovu infrastrukture za snabdijevanje električnom energijom i vodom te odvod otpadnih voda, popravak seoskih puteva, i unapređenje obrazovne i zdravstvene infrastrukture.

Konačno, u skladu sa EU pristupom ruralnom razvoju, Sektor promovira zaštitu okoliša, održivo korištenje prirodnih resursa i energetsku efikasnost u ruralnim i urbanim područjima. Ovi bitni aspekti se realizuju kroz procese integriranog planiranja lokalnog razvoja i osiguravanje potpore implementaciji prioritetnih inicijativa.

Publikacije
The Strategy for Local Self-Government Employees

Strategija obuke za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u RS (2011.-2015.) je dokument koji su usvojili Savez općina i gradova RS i Vlada RS, izražavajući na taj način njihovo opredjeljenje za sistemski i održiv pristup razvoju kapaciteta lokalne samouprave.

The FBiH Training Strategy for Local Self-Government Employees

Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH (2011. – 2015. god) je ključni dokument koji su usvojile Vlada Federacije BiH i Savez općina i gradova Federacije BiH, što pokazuje njihovo opredjeljenje za sistemski i održiv pristup razvoju kapaciteta lokalnih vlasti.

Guidelines for Fruit Juices, Fruit Nectars and Similar Products

U Bosni i Hercegovini je na snazi novi Pravilnik o voćnim sokovima, voćnim nektarima i sličnim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, broj 87/08). Novim pravilnikom je omogućeno da se proizvođači iz Bosne i Hercegovine dovedu u jednakopravan položaj sa proizvođačima iz EU i okruženja, te uvoznicima sokova u Bosnu i Hercegovinu.

Više