Rješenja za održivu energiju

Finansiranje troškova grijanja za energetski neefikasne javne zgrade je najveci problem javnih administracija na drzavnoj razini.
Finansiranje troškova grijanja za energetski neefikasne javne zgrade je najveći problem javnih administracija na državnom nivou.

Iako bogata obnovljivim izvorima energije, Bosna i Hercegovina je u najranijem stadiju razvitka svojih ogromnih potencijala, trenutno trošeći oko 20% BDP-a na energiju (tri puta više nego u SAD ili zemljama EU). U vremenu kada se zemlja nalazi usred ekonomske krize i suočava se sa mnogim izazovima, počinje se prepoznavati značaj održive energije i obnovljivih izvora energije.

Kako ne postoji zakonski okvir za korištenje alternativne ili održive energije, obnovljivi izvori energije kao što su geotermalni, solarni i drugi oblici biomase i vjetra, nisu značajnije istraženi, osim u manjem obimu. Postojeći sistemi obnovljivih izvora energije nisu povezani na električnu mrežu, jer neophodna legislativa i tehnički preduslovi za korištenje tek trebaju biti napravljeni.

Javne zgrade i javne institucije koriste sisteme grijanja koji “sagorijevaju” i energiju i javni novac. Sektor zgrada ima udio od 57% u ukupnoj potrošnji energije u BiH (u poređenju sa manje od 40% u zemljama EU). Prosječna javna zgrada godišnje troši 220 kWh/m² za potrebe grijanja, količinu koja se kategoriše kao energetski potpuno neefikasna po Programu upravljanja okolišem i revizije okoliša (EMAS) Evropske unije. Finansiranje troškova grijanja nisko efikasnih javnih zgrada jedan je od najvećih problema javnih administracija širom zemlje, predstavljajući veliki teret za općinske budžete.

Tri takve energetski neefikasne zgrade nalazile su se jedna do druge u Bihaću – u njima su bili smješteni Kulturni centar, Srednja muzička škola, Muzej i Institut za zaštitu kulturnog nasljeđa. Skoro dvije decenije, aktivnosti u ovim institucijama zamirale su sa dolaskom prvog mraza. Tokom zimskih mjeseci, vrata su se zatvarala za posjetioce, a djeca u Srednjoj muzičkoj školi pokušavala su se nekako zgrijati. Općinske i kantonalne vlasti nisu mogle plaćati ogromne račune za grijanje kako bi stare, energetski neefikasne zgrade funkcionirale tokom cijele godine. Koncerti, predstave, smijeh i žamor nestajali su dolaskom hladnijih mjeseci.

Kako bi se demonstriranjem njenih koristi ohrabrilo uvođenje održive energije u javni sektor, u suradnji sa USAID-om, GIZ-om i CWS-om te uz značajno sufinansiranje lokalnih vlasti, UNDP je pokrenuo nekoliko grantova za pomoć općinama u implementaciji projekata iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energija, koji bi osigurali smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih gasova. Još jedan, možda jednako važan cilj bio je borba protiv rasprostranjene zablude da je postizanje energetske efikasnosti izuzetno skupo i “rezervirano” samo za visoko razvijene zemlje.

Projekti su se kretali od jednostavnih intervencija koje su se bavile energetskom neefikasnošću do inovativne upotrebe kompleksnih rješenja za održivu energiju (instalacija termalnih fasada, krovna izolacija, termalni solarni kolektori, peći na biomasu i LED javna rasvjeta niske potrošnje). Instalacija Informacijskog sistema za upravljanje energijom (EMIS), koji mjeri i prati potrošnju energije, pružila je korisnicima tačna očitanja i sredstva za kontrolu korištenja energije. Ukupno je 3,7 miliona američkih dolara uloženo u 37 pilot projekata, koji su rezultirali godišnjim uštedama u visini od 660.000 američkih dolara. Skoro 360.000 ljudi širom zemlje imalo je dobrobiti od uvedenih promjena.

Jedan od ovih pilot projekata proveden je u Bihaću, da bi se pomoglo lokalnim vlastima da ožive kulturni život cijele općine tako što bi im se omogućilo da se prebace na obnovljivu energiju i drže troškove grijanja pod kontrolom. Umjesto posebnih rješenja za svaku zgradu, napravljen je zajednički sistem grijanja na bazi biomase (drvenih peleta) iz održivo upravljanih šuma. Danas, dodatna izolacija i novi prozori i vrata zadržavaju toplotu unutra. Tako je 26. februara 2013. godine, nakon skoro 20 godina, Dan grada Bihaća obilježen serijom koncerata i događanja u novoobnovljenom i energetski efikasnom Kulturnom centru. Ukupni troškovi energije smanjeni su za skoro 70%, ali što je važnije, građani Bihaća sada imaju toplo mjesto za okupljanje i uživanje u kulturnim i obrazovnim događajima. Osim toga, pošto će lokalne firme održavati sistem grijanja i snabdijevati ga gorivom od biomase, ovo predstavlja važan podsticaj “zelenom sektoru” poslovanja u ovom kantonu.

UNDP-ove partnerske općine uvrstile su planiranje i intervencije iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u programe svojih godišnjih budžeta. Ojačane su veze između organizacija civilnog društva koje se bave okolišem i energetskom efikasnošću i lokalnih administracija, i počeli su zajednički aplicirati za projekte održive energije. Broj općina koje zahtijevaju da budu uključene u EMIS sistem povećava se: osam novih općina (sa 215 javnih zgrada) uskoro će biti uključeno u sistem, što će – uz 260 dosadašnjih – činiti ukupno 475 zgrada.

Trideset i sedam od ukupno 142 općine u zemlji usvojilo je Lokalne akcione planove za zaštitu okoliša (LEAP), po prvi se put fokusirajući na pitanja održive energije. Pet većih općina usvojilo je Akcione planove za održivu energiju (SEAP). Uz to, u oba entiteta u izradi su Akcioni planovi za upravljanje energijom (srednjoročna strategija za implementaciju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u javnim zgradama), a Vlada Republike Srpske pripremila je i usvojila novi zakon – Zakon o fondu za zaštitu životne okoline i energetsku efikasnost Republike Srpske, prvi zakonski akt koji se bavi održivom energijom, energetskom efikasnošću i njihovim finansiranjem. Pripremljeni su slični zakoni koji se bave istim pitanjima u Federaciji BiH i Brčko distriktu, i čekaju na usvajanje.

Video


Infografike

 

Publikacije
Biblioteka energetske efikasnosti

EE Biblioteka se sastoji od sedam edukativnih publikacija koje objašnjavaju sve od osnova do tehničkih detalja u vezi sa štednjom energije, energetskom efikasnosti i upravljanjem energijom.