EU Program oporavka od poplava

Kontekst

EU Floods Recovery Programme

Tokom maja 2014. godine, ogromne količine padavine uzrokovale su velike poplave u sjevernim, istočnim i centralnim dijelovima zemlje, na granici sa Hrvatskom i Srbijom. To su bile najteže poplave u posljednjih 120 godina, koje su donijele ogromna razaranja u zemlji koja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-1995, gdje značajan broj stanovnika pati od hroničnog siromaštva i nezaposlenosti. Elementarna nepogoda pogodila je četvrtinu teritorije Bosne i Hercegovine i oko milion ljudi, što čini približno 27% od 3,8 miliona njenih stanovnika.  Poplavama je pogođena skoro polovica lokalnih samouprava, od čega je 46 pretrpjelo teška oštećenja i razaranja, gdje su gradska, industrijska i ruralna područja danima bila u potpunosti poplavljena, odsječena od svijeta, bez struje, vode i komunikacija. Kuće, infrastruktura, škole, bolnice, privatni objekti, gazdinstva i usjevi zbrisani su sa lica zemlje, što je dovelo do prekida rada javnih službi, lokalne privrede i poljoprivrednih radova.

O čemu je projekat?

Dana 15. avgusta, Evropska unija je pokrenula Program EU za oporavak od poplava u Bosni i Hercegovini u vrijednosti  43.52 miliona eura, u kojem EU učestvuje sa 42.24 miliona eura, a UNDP sa 1.28 miliona eura.

Program se sastoji od različitih komponenti čiji je cilj pomoć u normalizaciji života ljudi u poplavljenim područjima i zajednicama u 24 najugroženije opštine. Aktivnosti su usmjerene na trenutno vraćanje u funkciju vitalne javne infrastrukture i otvaranje ključnih javnih službi, hitnu rekonstrukciju privatnih kuća najugroženijih i marginalizovanih građana, revitalizaciju lokalne privrede i poljoprivredne proizvodnje, kao i obnovu komunalne infrastrukture u izabranim opštinama.  

Program EU za oporavak od poplava usklađen je sa Procjenom potreba za oporavkom, koju su izvršili domaći organi uz pomoć Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Svjetske banke.

Program realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i trajaće do februara 2015.

Šta mi radimo?



Cilj Programa je rekonstrukcija ukupno 4.922 objekata, od čega:

  • 4.640 privatnih stambenih objekata najugroženijih i marginalizovanih građana pogođenih poplavama;
  • 119 škola i vrtića;
  • 3 zgrade opštinske uprave;
  • 6 domova zdravlja;
  • 5 centara za socijalni rad;
  • 114 opštinskih puteva i mostova;
  • 31 objekata za vodosnabdijevanje i kanalizaciju; i
  • 4 mjere zaštite od prirodnih nesreća

Pored toga, EU finansira očuvanje i otvaranje do 5.500 radnih mjesta u malim i srednjim preduzećima i u sektoru poljoprivrede.

Koji su naši dosadašnji rezultati?

 

Stambeno zbrinjavanje –  povratak 16.240 ljudi svojim domovima

  • EU Program za oporavak od poplava usmjeren je na obnovu privatnih stambenih jedinica  za najugroženije porodice i pojedince u zajednicama koje su pogođene majskim poplavama 2014. godine.
  • Program je inicijalno za cilj imao obnovu 4.000 domova. Zahvaljujući efikasnosti i operativnim uštedama, broj domova koji će biti obnovljeni unutar Programa povećan je na 4.640, a samim tim povećan je i broj zbrinutih ljudi na više od 16.240, od kojih se većina vratila svojim domovima uništenim u poplavama.
  • Korisnici Programa birani su putem javnih i transparentnih procedura koje su provele općinske komisije sačinjene od: općinskih zvaničnika,  predstavnika lokalnih zajednica, civilnog društva i centara za socijalni rad.
  • Zaposleni u UNDP-u i IOM-u podržali su rad komisija koji se odvijao prema kriterijima koje je uspostavila Radna grupa za stambene jedinice Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Kriteriji za odabir su prednost dali starijim, osobama sa invaliditetom, ženama, domaćinstvima sa jednim roditeljem i ljudima koji  žive u teškim materijalnim uslovima.


Komunalna infrastruktura – uspostavljanje putne komunikacije te stalnog i sigurnog snabdijevanja vodom i sanitacije

  • Komunalna infrastruktura koja uključuje ceste i mostove, stanovništvu između ostalog omogućava pristup trgovinama, školama, zdravstvenim centrima, administrativnim zgradama i vjerskim objektima. Ona nadalje obuhvata mreže za vodosnabdijevanja i sanitaciju. Komunalna infrastruktura se uzima zdravo za gotovo, ali kada prestane funkcionisati to utiče na živote hiljada ljudi.
  • EU Program za oporavak od poplava u saradnji sa općinama pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini, sačinio je listu na kojoj se nalaze 63 prioritetna mosta, zatim 51 putna dionica i 31 objekt za vodosnabdijevanje i sanitaciju koji se obnavljaju kako bi se uspostavio saobraćaj i vodosnabdijevanje kao i kanalizaciona i sanitacijska infrastruktura u zajednicama pogođenim poplavama.
  • Ovim radovima na obnovi ponovo su uspostavljeni normalni uslovi za transport i vodoopskrbu, kao i za sanitaciju za više od 610.000 ljudi.
  • Provedene su četiri dodatne mjere za umanjenje rizika od katastrofa kako bi se četiri škole i jedna administrativna zgrada zaštitile od budućeg rizika od poplava ili klizišta.

Javne institucije – ponovno uspostavljanje zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja i općinskih usluga

  • Nakon poplava, EU Program za oporavak od poplava u saradnji sa općinskim vlastima i resornim ministarstvima identifikovao je ključne javne ustanove koje trebaju biti obnovljene kako bi se građanima ponovo omogućilo korištenje ovih usluga.
  • Među tim ustanovama su 156 škola i 12 obdaništa za više od 71.800 djece i učenika, šest zdravstvenih ustanova za 288.381 korisnika, četiri centra za socijalni rad za 22.859 korisnika, kao i zgrade za tri općinske administracije koje opslužuju 206.781 ljudi.
  • Aktivnosti programa su uključivale obnovu školskih zgrada i obdaništa te nabavku namještaja, laboratorijske opreme i učila, što je dodatno poboljšalo uslove za učenje kako za učenike tako i za predškolsku djecu.
  • Zdravstvene ustanove su obnovljene u šest općina: Doboju, Domaljevcu-Šamcu, Maglaju, Olovu, Orašju i Šamcu.
  • Centri za socijalni rad su renovirani u Doboju, Maglaju, Olovu i Sanskom Mostu, a općinske zgrade u Doboju, Maglaju i Šamcu.


Ekonomski oporavak – ponovno pokretanje proizvodnje, stvaranje prihoda, očuvanje i otvaranje radnih mjesta

  • Ekonomija Bosne i Hercegovine ozbiljno je ugrožena majskim poplavama. Aktivnosti koje su se odvijale u okviru EU Programa za oporavak od poplava ublažile su negativan uticaj poplava na privredu pogođenih zajednica što je bilo neophodno kako bi se osigurao dalji rad i samim tim ekonomski opstanak poljoprivrednih proizvođača i malih i srednjih preduzeća u tim zajednicama. Obnova privatnih domova, infrastrukture i javnih usluga ne bi sama po sebi osigurala i ekonomski oporavak.
  • Aktivnosti Programa usmjerene na ekonomski oporavak omogućile su da se sačuva i otvori više od 5.600 radnih mjesta.
  • Ukupno 116 malih i srednjih preduzeća je opskrbljeno potrebnom opremom i materijalima, pružena im je obuka, te im je olakšan pristup tržištima. Preduzeća su na taj način zadržala 3.774 radnih mjesta i otvorila oko 550 novih – čime je broj radnih mjesta narastao na 4.326.
  • Pored toga, 1.270 komercijalnih i malih poljoprivrednih proizvođača su dobili pomoć da ponovo pokrenu proizvodnju i ostvare održive mjesečne prihode od kojih sada žive njihove porodice. Investicije Programa samo u poljoprivredni sektor udvostručile su povrat tj. ostvareni su prihodi u rasponu od 700 do 1.500 KM mjesečno po domaćinstvu.
  • Nadalje, prihodi koji su rezultat aktivnosti Programa su imali pozitivan učinak i na lokalne ekonomije tako što su povećali lokalnu trgovinu i ukupnu potrošnju.
  • Svi korisnici uključeni u aktivnosti Programa vezane za ekonomski oporavak su birani putem javnih poziva.

Procjena rizika za stambeni sektor – omogućavanje donošenja odluka baziranih na činjenicama i informacijama o rizicima

  • Uvažavajući činjenicu da je za kvalitet oporavka bitno da se u obnovu uvrste mehanizmi boljeg planiranja i veće otpornosti na elementarne nepogode, EU Program za oporavak od poplava je napravio prvu procjenu rizika od višestrukih opasnosti za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini. U obzir su uzete klimatske promjene a mjesta koja su identifikovana kao rizična zbog potencijalnih poplava i klizišta su sagledana i iz ugla prostornog planiranja.
  • Studija o procjeni rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini zasnovana je na sistemu geografskih informacija (GIS) i socio-ekonomskim karakteristikama općina, tj. njihovih stanovnika; ona omogućava svim nivoima vlasti da razviju politike bazirane na činjenicama i informacijama o rizicima i da odluče koje mjere će se poduzeti kako bi se spriječile ili ublažile posljedice budućih poplava ili klizišta.
  • Studija je utvrdila da 283.777 ljudi živi u područjima koja su izložena velikom riziku od poplava, dok 260.731 ljudi živi u područjima izloženim velikom riziku od klizišta. Procjenjuje se da bi visina potencijalne štete od budućih poplava i klizišta mogla doseći 7, 8 milijardi BAM.
  • Studija apeluje na nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini da razviju sistem ranog upozorenja kao i planove pripravnosti prilikom poplava, da regulišu korištenje zemljišta i izgrade zaštitne zidove i brane, da usklade i provedu zakone o prostornom uređenju i gradnji i o geološkim istraživanjima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, kako bi se ublažio rizik.


    Studija je dostupna OVDJE.

Ko finansira projekat?

Donator Iznos donacije
Evropska unija 42.240.000,00 eura
UNDP 1.286.419,00 eura

UNDP UNDP širom svijeta

Nalazite se na... UNDP Bosnia and Herzegovina 
Kliknite na... UNDP globalno