Naši projekti

Ruralni i regionalni razvoj

  • Projekat Općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) (faza 1)

    Cilj MEG projekta je poboljšanje općinskog sistema upravljanja razvojem, te usluga u okolišnim i ekonomskim sektorima. Poboljšanja će rezultirati boljim uslugama za građane na lokalnom nivou, te većom odgovornošću i izgradnjom povjerenja između lokalnih vlasti, građana i privrede.

  • Projekat „Lokalni integrisani razvoj“ (LIR)

    Projekat „Lokalni integrisani razvoj“ (LIR) će izravno doprinijeti unaprjeđenju životnog standarda za više od 100.000 stanovnika u BiH i, u saradnji s domaćim vlastima, raditi na uspostavljanju mehanizama i resursa potrebnih za socijalni i ekonomski razvoj. Projekat se provodi u 21 partnerskoj opštini i gradovima, gdje su prioritetne lokacije one sa značajnom povratničkom populacijom, te lokaliteti pogođeni poplavama u maju 2014. godine.

  • Via Dinarica: platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast

    Cilj projekta je da doprinese smanjenju ekonomskih, društvenih i regionalnih različitosti u BiH kroz afirmaciju Via Dinarice kao regionalne turističke destinacije, kao i da poveća konkurentnost BiH u oblasti turizma u prirodi.

  • Projekat razvoja i saradnje u regiji Birač (BIRAČ)

    Regija Birač se nalazi u istočnoj Bosni i obuhvata geografski povezane teritorije opština Bratunac, Milići, Srebrenica, Šekovići, Vlasenica i Zvornik. Iako obiluje prirodnim resursima, ova regija se suočava s velikim razvojnim izazovima koji proizilaze iz razarajućih posljedica rata 1992.-1995., a time i teške sveukupne socioekonomske tranzicije.

  • Program zaštite životne sredine i razvoja turizma u slivu rijeke Vrbas – “ČIST VRBAS”

    Rijeke ne prestaju teći na administrativnim ili političkim granicama. Stoga je jedini način da se rijeke zaštite i koriste, putem zajedničkih napora svih zainteresiranih strana u okviru prirodnih geografskih riječnih slivova.

  • Migracije i razvoj

    Uloga migracija u razvoju, smanjenju siromaštva i ekonomskom rastu je značajna , a prednosti se odražavaju kako na zemlju odredišta, tako i na zemlju porijekla. Naime, migracije doprinose ekonomskom rastu i razvoju kroz povećanje trgovine bilo koje zemlje, povećanje ulaganja i uspostavu razvojnih veza.

  • Projekat integriranog lokalnog razvoja (ILDP)

    Projekat integriranog lokalnog razvoja, kao jedan od stubova UNDP-ovog Sektora za ruralni i regionalni razvoj, pruža podršku jačanju planiranja lokalnog razvoja i realizaciji lokalnih strategija u BiH. Koncept projekta osigurava “most” između strateških i budžetskih okvira lokalnih i viših nivoa vlasti, a također pomaže i 40 lokalnih vlasti da izrade integrirane lokalne strategije i uspješno ih sprovedu u partnerstvu sa svojim zajednicama.

  • Program oporavka regije Srebrenica (SRRP)

    Ime Srebrenice postalo je simbol svih užasa rata i u sjećanje priziva prizore masovnih ljudskih gubitaka i tragedije. Čak i danas, ovaj se region nije u potpunosti oporavio od događanja i uništenja, koji su se desili za vrijeme rata 1992-1995. Kao takvi, Srebrenica i region koji je okružuje i dalje su jedno od najnerazvijenijih područja u zemlji, zaostajući po mnogim pokazateljima.

Društveno uključivanje i demokratsko upravljanje

  • Srazmjerno povećanje univerzalnog pristupa za najrizičnije populacije u Bosni i Hercegovini  (HIV/AIDS, 9. runda)

    HIV/AIDS je do sada u Bosni i Hercegovini (BiH) imao ograničen utjecaj, uz svega 74 zabilježena slučaja osoba koje žive sa bolešću i trenutno su na antiretroviralnoj terapiji. Iako je prevalencija HIV/AIDS-a u BiH niska, fokus na sprečavanju povećanja broja infekcija je visok. Rano prepoznavanje oboljenja omogućava pojedincima da poduzmu korake od koristi i za njihovo zdravlje i za javno zdravstvo, a rano liječenje inficiranih znatno smanjuje rizik prenošenja HIV-a na druge.

  • Jačanje DOTS strategije i unapređenje Programa borbe protiv tuberkuloze, uključujući i kontrolu pojave sojeva rezistentnih na više lijekova i kontrolu širenja infekcije u Bosni i Hercegovini

    Oko jedne trećine svjetske populacije inficirano je bakterijom tuberkuloze (TBC), međutim, samo mali dio inficiranih i oboli od TBC-a. Do 20 miliona života spašeno je od 1995. godine kroz DOTS (Directly Observed Treatment Short-course – Direktno nadzirano kratkotrajno liječenje tuberkuloze) i Stop TBC strategije. Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa “srednjom” stopom tuberkuloze, uz oko 1.400 evidentiranih novih slučajeva tuberkuloze godišnje tokom posljednjih nekoliko godina i stopom smrtnosti vezane za TBC od 6,8%.

  • Program zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP)

    Nezaposlenost mladih u Bosni i Hecegovini (BiH) procjenjuje se na alarmantnih 60%. Stopa nezaposlenosti mladih ostala je blizu svog vrhunca iz vremena krize 2009. godine, uz malo izgleda za poboljšanje u skorijoj budućnosti ukoliko proces stvaranja radnih mjesta ne bude ubrzan. BiH je također pogođena znatnim odlivom mozgova – naročito među mladima.

  • Osnaživanje marginaliziranih grupa u e-upravljanju

    Nedostatak statističkih i drugih podataka o razmjerama, prirodi i karakteristikama invaliditeta u Bosni i Hercegovini predstavlja prepreku za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom. Ne postoji centralni registar osoba sa invaliditetom, no procjenjuje se da osobe sa invaliditetom čine blizu 15% populacije u Jugoistočnoj Evropi. Trenutno, mnoge javne usluge nisu dostupne osobama sa invaliditetom.

  • Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH

    Glavni cilj projekta je doprinijeti kvalitetnijem životu građana kroz veće demokratsko učešće i odgovornost prema javnosti, kroz unapređene usluga na nivou mjesne zajednice, infrastrukturu, te uključivanje socijalno isključenih kategorija. Kao sredstva ostvarenja ovog cilja odabrani su podsticaji lokalnom razvoju koji će predvoditi zajednica, te revitalizacija lokalne vlasti u mjesnim zajednicama kao nivou gdje je vlast najbliža građanima i njihovim organizacijama koje su na usluzi zajednicama, uz mogućnost stvarnog učešća i provedbe.

  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i tijela za borbu protiv korupcije

    Prema Izvještajima o humanom razvoju, postoji sve više dokaza da napori u borbi protiv korupcije doprinose promovisanju transparentnosti i odgovornosti u procesima donošenja odluka. Iako je korupcija teško mjerljiv fenomen, zbog njene kompleksnosti, pojavljuje se sve više dokaza o korelaciji između indikatora korupcije i indikatora ekonomskog i humanog razvoja.

Pravda i sigurnost

  • Uništavanje eksplozivnih ubojitih sredstava i zaostataka rata  (projekat EXPLODE)

    Projekat EXPLODE je nastavak Projekta kontrole malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini, koji je UNDP provodio u periodu 2005-2012. Kako nekontrolirane eksplozije mogu uzrokovati raseljavanje osoba koje žive u blizini skladišta municije i izazvati teške implikacije po sigurnost i razvoj lokalnog stanovništva te uistinu rezultirati humanitarnom krizom, od krucijalnog je značaja spriječiti nekontrolirane eksplozije stare i nestabilne municije.

  • Pristup pravdi: Podrška vladavini prava i tranzicijskoj pravdi

    Pristup pravdi za siromašne i marginalizirane u Bosni i Hercegovini nije garantiran, zbog fragmentiranog i slabo razvijenog sistema besplatne pravne pomoći (FLA) u zemlji, i nedostatka usklađene legislative na državnom nivou. Prema tome, besplatna pravna pomoć dostupna je u ograničenom broju jurisdikcija, a – tamo gdje postoji legislativa – usluge besplatne pravne pomoći koje pružaju institucije vlasti u nedostatku su opreme i osoblja, a manjkaju im i kvalitetni alati za praćenje i profesionalna obuka. Uz to, šira javnost nije svjesna svojih prava na usluge besplatne pravne pomoći.

  • Projekat uvođenja usluga podrške žrtvama/svjedocima

    U periodu 1992-1995 Bosna i Hercegovina (BiH) bila je poprište oružanog sukoba širokih razmjera, koji je karakteriziralo sistematsko i rasprostranjeno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i koji je rezultirao gubitkom oko 100.000 života. Suočavanje sa događajima iz nedavne prošlosti, naročito borbom protiv nekažnjavanja ratnih zločina, prepoznato je kao jedan od osnovnih preduslova za pomirenje i napredak, kako unutrašnji tako i vanjski, i za razvitak BiH u demokratsku i sigurnu zemlju.

  • Jačanje otpornosti na elementarne nepogode

    U periodu 2015 – 2019, UNDP u BiH biće strateški okrenut podršci koordinacije i razvoju kapaciteta u svrhu prevencije, pripravnosti, ublažavanja, reagovanja i oporavka.

Energija i okoliš

  • Treći nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama

    UNDP BiH u partnerstvu sa Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, uz finansijsku podršku GEF-a, započeo je implementaciju projekta Priprema Trećeg nacionalnog izvještaja Bosne i Hercegovine prema UNFCCC-u, koji ima za cilj da omogući Bosni i Hercegovini da pripremi i distribuira svoj Treći nacionalni izvještaj (TNC) Konferenciji strana (CoP) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC) u skladu sa Odlukom 17/CP8 i drugim datim smjernicama.

  • Jačanje procesa donošenja odluke Bosne i Hercegovine u pravcu pristupanja Minamatskoj Konvenciji i izgradnja kapaciteta za provedbu budućih odredbi

    Ovaj projekt ima za cilj da napravi inicijalne korake u smislu pripreme Bosne i Hercegovine za ispunjavanje obaveza iz Minamatske Konvencije o živi. To obuhvata aktivnosti koje uključuju obavljanje inicijalne procjene stanja žive u zemlji, na osnovu koje će se identificirati zahtjevi, posebne obaveze i naredni koraci. Osim toga, paralelno će se izgrađivati svijest i kapaciteti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Ovo će dovesti do stvaranja okruženja u kojem će sve interesne strane imati tačne informacije o okolnostima u zemlji po pitanju stanja žive i postavljati osnovni temelj za dalje djelovanje kako bi na održiv način nastavile implementirati Konvenciju

  • Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase u Bosni i Hercegovini

    Uslijed značajnog učešća šumskih ekosistema u ukupnoj površini Bosne i Hercegovine, drvna biomasa i bioenergija mogu imati značajnu ulogu u domaćoj privredi. Ipak, upotreba drveta u BiH se još uvijek odlikuje tradicionalnim obrascima niske energetske učinkovitosti, kao što je korištenje ogrijevnog drveta za grijanje pojedinačnih domaćinstava.

  • Zeleni ekonomski razvoj

    Projekat Zeleni ekonomski razvoj ima za cilj institucionalizaciju aktivnosti upravljanja energijom unutar zgrada javnog sektora u Bosni i Hercegovini. Te aktivnosti doprinose, te su u skladu sa smjernicama Evropske unije (Energy Service DirectiveDirektiva energetskih usluga, EPBD directivedirektiva), the Energy Community Treatyprema ugovoru energetske zajednice i obavezom Bosne i Hercegovine da izvještava o trenutnoj potrošnji energije i energetskim uštedama, u skladu sa Akcionim planovima energetske efikasnosti.

  • Demokratska uprava na polju ekonomije:  "Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu"

    Projekat je zasnovan na principima dobre uprave i pristupu baziranom na ljudskim pravima, pri čemu se na probleme nedostatne ekonomske uprave i loše infrastrukture – koji sprečavaju nosioce dužnosti i pružaoce usluga da osiguraju zadovoljavajuće usluge vodosnabdijevanja za građane – odgovara kroz planiranje, upravljanje, infrastrukturu i obnovu, kao i kroz aktivno učešće građana u procesima donošenja odluka u vodnom sektoru.

  • Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbas

    Projekat će omogućiti BiH vlastima kao i zajednicama u slivu Vrbasa da se prilagode rizicima od poplava kroz prenos tehnologija koje su prilagodljive, kako bi se omogoćilo klimatski otporno upravljanje poplavama, te oslonac za ekonomske aktivnosti koje su fleksibilne po pitanju klimatskih promjena.

  • Podrška gradovima/općinama BiH u borbi protiv klimatskih promjena

    Svijest o energetskoj efikasnosti i održivoj energiji još uvijek je prilično niska u Bosni i Hercegovini. Javne zgrade u BiH koriste sisteme grijanja koji 'sagorijevaju' i energiju i javne budžete. Nedavne studije pokazuju da sektor zgrada ima udio od 57% u ukupnoj potrošnji energije u BiH (u poređenju sa manje od 40% u zemljama EU). Prosječna javna zgrada godišnje troši 220 kWh/m2 za potrebe grijanja, količinu koja se kategoriše kao energetski potpuno neefikasna po Programu upravljanja okolišem i revizije okoliša (EMAS) Evropske unije. Ovo također predstavlja veliki teret za općinske budžete.