6 Razviti globalno partnerstvo za razvoj

 Članovi NVO
Članovi NVO "Emina" iz Foče.

U periodu od 2000. do 2013. godine BiH je stvorila solidne uslove za učešće u globalnom partnerstvu. Zavisnost BiH od zvanične razvojne pomoći (ODA) značajno se smanjila - sa preko 12% BDP-a u 2000. godini na 2,3% u 2011. Izuzevši direktna strana ulaganja koja su dostigla stopu od 3,8% u 2012. godini i stopu inflacije koja je držana pod kontrolom i dostigla stopu od svega 1,8% u istoj godini, svi ostali ekonomski indikatori ukazuju na ekonomsku stagnaciju i, u nekim slučajevima, recesiju, s obzirom na to da od 2008. godine nije zabilježen značajniji ekonomski rast. U 2012. godini zabilježena je negativna stopa rasta BDP-a (-0,5%).

Deficit tekućeg računa je iznosio 9,5% BDP-a, pokrivenost uvoza izvozom je manja u poređenju na prethodnu godinu I iznosi 51,0%, a ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene iznosila je 23,1 milijarde KM, što predstavlja pad obima trgovinske razmjene za 2,7%. Vanjski javni dug BiH se povećao na 7,13 milijarde KM, što predstavlja rast od 7,1% tokom 2011. godine; vanjski javni dug BiH, izražen kroz procenat BDP-a, je dostigao stopu od 27,5%. Iznos ugovorenih, a neiskorištenih kreditnih sredstava iznosio je čak 1,78 milijardi KM. Što se tiče korupcije, BiH zauzima 72. mjesto i rangirana iza je svih sadašnjih i potencijalnih zemalja članica EU, izuzev Srbije koja je na 80. i Albanije koja zauzima 113. mjesto. U ostalim međunarodnim poređenjima BiH se nalazi na 81. mjestu u pogledu društvenog razvoja, na 98. mjestu na svjetskom poretku kada je u pitanju demokratija, te zauzima 126. mjesto po lakoći poslovanja.

S ciljem djelovanja u smislu neophodnosti koordinacije međunarodne pomoći, uključujući i monitoring efikasnosti i transparentnosti, 2005. je formiran Forum za koordinaciju donatora (DCF), a 2008. je u okviru Ministarstva finansija i trezora BiH osnovan Sektor za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći (SCIA); ovaj sektor je zadužen za koordinaciju međunarodne pomoći. Vijeće ministara BiH je usvojilo Parišku deklaraciju o djelotvornosti pomoći 2009. godine, putem koje su se vlasti u Bosni i Hercegovini obavezale da će ispuniti 56 partnerskih obaveza u pet glavnih područja koje obuhvata Deklaracija: odgovornost odnosno ‘vlasništvo’ domaćih aktera, usklađivanje ciljeva, harmonizacija, upravljanje zasnovano na rezultatima i uzajamna odgovornost. BiH je 2010.godine zvanično dodana na listu zemalja potpisnica Pariške deklaracije.  Osnivanje Foruma za koordinaciju donatora (DCF) predstavlja važnu inicijativu i primjer koji bi trebali slijediti svi donatori koji djeluju u BiH; međutim, prema Direktoriju donatora iz januara 2012. godine, u zemlji je bilo aktivno 209 donatora, od kojih je bilo svega 22 člana DCF-a.

Korupcija

 Vujadin Berberović je bio prvi srpski povratnik u Ortijes u općini Mostar. 10 godina nakon povratka, zahvaljujući UNHCR-ovoj pomoći, Vujadin je sada spreman da sebe izdržava kroz proizvodnju grožđa.
Vujadin Berberović je bio prvi srpski povratnik u Ortiješ. Deset godina nakon povratka, Vujadin je spreman da se izdržava kroz proizvodnju grožđa.

Bosna i Hercegovina je napravila korake ka prevenciji korupcije kroz uspostavu Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije i usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije 2009. godine. Iako su uspostavljeni zakonski i institucionalni okviri za borbu protiv korupcije, potrebno je dalje jačati provedbu politika i zakona. Za rješavanje ovog ozbiljnog i široko rasprostranjenog problema, BiH treba preduzeti ozbiljne korake na implementiranju Strategije borbe protiv korupcije. Ukoliko ista bude implementirana u potpunosti i s jasno definiranim antikorupcijskim mjerama, doprinijet će ukupnom procesu borbe protiv korupcije i povećanju povjerenja u strukture vlasti.

Evidentne su koruptivne aktivnosti u politici i javnom sektoru gdje je još uvijek nezadovoljavajuća kontrola nad finansiranjem političkih partija, postupcima javnih nabavki i pružanjem javnih usluga poput zdravstva i obrazovanja. Postupak započinjanja biznisa i izdavanje dozvola je također izloženo korupciji, što ukupno investicijsko okruženje u BiH stavlja u rizik i u kratkoročnom i u dugoročnom smislu. Prema indeksu percepcije korupcije Transparency International-a za 2012., BiH se nalazi na  72. mjestu od 176 zemalja i trenutno se nalazi iza svih postojećih i potencijalnih članica EU, s izuzetkom Italije sa kojom dijeli 72. mjesto, te Srbije i Albanije koje zauzimaju 80. i 113. mjesto.

Dostupnost informacijske i komunikacijske tehnologije


Radnik na gradilištu. Međunarodna organizacija rada (ILO) podržava dostojanstven rad u Bosni i Hercegovini.

Posljednji od MRC odnosi se na razvoj informacionih i komunikacijskih tehnologija. Informacione i komunikacijske tehnologije (ICT), u sve većoj mjeri zauzimaju središnje mjesto u strategijama koje imaju za cilj unapređenje konkurentnosti zemalja širom svijeta. U poređenju s 2003., dostupnost informacionih tehnologija u BiH je znatno poboljšana.

S obzirom na to u kolikoj je mjeri ICT važan u smislu omogućavanja srednje razvijenim zemljama da dosegnu više nivoe razvoja i ekonomske i socijalne transformacije, BiH sebi ne može dopustiti da bude isključena iz procesa ekspanzije informacijske tehnologije. Preobrazba iz klasičnog u informacijsko društvo je jedan od preduslova integracije u EU. Preduslov za uspostavu informacijskog društva leži u razvoju široko rasprostranjene ICT infrastrukture kao kanala za protok informacija, a koju čine telekomunikacijske mreže i strateški informacijski sistemi.

Strateški okvir vezan za razvoj informacijskog društva u BiH definiran je kroz tri ključna strateška dokumenta koje je Vijeće ministara BiH usvojilo u novembru 2004: Politiku, Strategiju i Akcioni plan za razvoj informacionog društva u BiH. Prema anketi Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), u BiH je u 2011. bilo registrirano ukupno 515.296 internetskih pretplatnika. RAK procjenjuje da je u istom izvještajnom periodu bilo ukupno 2.113.100 internetskih korisnika, čime se stopa korištenja interneta u BiH popela na 55%. Glavna vrsta internetskog pristupa u 2011. bio je xDSL sa 48,1% od ukupnog broja pretplatnika u BiH, drugo mjesto je zauzimao kablovski internet koji je koristilo 22,3% od ukupnog broja internetskih pretplatnika u BiH.

Postoje jasne indikacije da je korištenje interneta u BIH u stalnom porastu uz naglasak koji se daje korištenju širokopojasnih (broadband) usluga. Dalja liberalizacija tržišta telekomunikacija I uvođenje novih tehnologija će unaprijediti prisutnost kvalitetnih usluga i održavanje pozitivnog trenda u BiH po pitanju upotrebe interneta. Ponuda bržeg i jeftinijeg pristupa internetu predstavlja preduslov za razvoj informacijskog društva, kao i za budući prosperitet ekonomije i društva u cjelini.

1.29 godina
ostalo
do 2015

1990 2015
Globalni ciljevi za MRC8
  1. Dalji razvoj transoparentnog, pravičnog, predvidivog I nediskriminatornog trgovinskog i financijskog sustava.
    • Da zemlje u razvoju pristupe tržištima razvijenih zemalja
    • Da najnerazvijenije zemlje najviše imaju koristi od smanjenja tarifa, posebno na poljoprivredna dobra
  2. Pristupiti rješenju problema specifičnim za najnerazvijenije zemlje
    • Net službena razvojna pomoć (ODA), ukupna i usmjerena ka najnerazvijenijim zemljama, kao postotak OESD/DAC donorskim ukupnim nacionalnim dohodkom
    • Udio ukupnih bilateralnih, ODA OECD/DAC donora koji se mogu kretati po sektorima socijalnih službi (osnovno obrazovanje, osnovna zdravstvena njega, prehrana, pitka voda i higijena).
    • Udio nevezanih službenih, bilateralnih razvojnh usluga OECD/DAC donora
    • Pristup tržištu
    • Održivost duga
  3. Obraćanje posebnoj problematici s kojom se susreću zemlje u razvoju bez izlaza na more te malih otočnih zemalja.
    • Službena razvojna pomoć (ODA) koju primaju zemlje bez izlaza na more kao udio njihovog bruto domaćeg proizvoda
    • ODA koju primaju male otočne zemlje kao udio njihovog bruto domaćeg proizvoda
    • Udio bilateralne nevezane razvojne pomoći OECD/DAC donora
    • Pristup tržištu
    • Održivost duga
  4. U većoj mjeri pristupiti rješenju problema dugovanja zemalja u razvoju
    • Ukupan broj zemalja koje su postigle HIPC kumulativne tačke postignuća
    • Olakšice duga postignute za vrijeme HIPC I MDRI inicijativa
    • Uluge dugovanja kao udio izvezenih dobara i usluga
  5. U suradnji sa farmaceutskim kompanijama, pružiti pristup lijekovima prihvatljivih cijena u zemljama u razvoju
    • Udio stanovništva sa održivim pristupom cijenom prihvatljivih, osnovnih lijekova
  6. U suradnji sa privatnim sektorom, olakšati pristup novim tehnologijama, posebice informacijama I komunikaciji.
    • Broj telefonskih linija na 100 stanovnika
    • Broj vlasnika mobilnih telefona na 100 stanovnika
    • Broj internet korisnika na 100 stanovnika