6 Unapređenje zdravog materinstva

S ciljem da unarijedi zdravlje materinstva u BiH, Azra Hadžimehmedović iz Tuzle blisko surađuje sa svim ženama, fokusirajući se posebno na mlade majke, prenoći znanje kako održavati zdravu trudnoću, što znači imati zdravu bebu. Pilotirala je smjernice za pobačaj, dizajnirane od strane Agencije za kvalitet i certificiranje u zdravstvu, podržane od strane UNFPA, fokusirajući se na stanje prije i poslije pobačaja, savjetujući i učeći mlade žene o komplikacijama vezanim za pobačaj.
S ciljem da unarijedi zdravlje materinstva u BiH, Azra Hadžimehmedović iz Tuzle blisko surađuje sa ženama, fokusirajući se posebno na mlade majke.

Seksualna i reproduktivna prava spadaju u osnovna ljudska prava koje prepoznaju i priznaju domaći i međunarodni dokumenti o ljudskim pravima. Pored postojećeg zakonodavstva, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, dužno je izraditi državnu strategiju za seksualno i reproduktivno zdravlje.

Postizanje MRC 5 će zahtijevati veći stepen podrške u Bosni i Hercegovini. Od 2000. su evidentna određena poboljšanja. Broj smrti majki na 100.000 živorođene djece se smanjio sa 5,05 u 2000. na 1.0 u 2007.godini, 2,9 u 2009. i 3,0 u 2010. godini, ali se zatim brojka naglo popela na 6,3 u 2011. godini. Fokus na ovim brojkama treba zadržati i za 2012. i 2013. godinu kako bi se vidjelo da li se kojim slučajem pojavljuje negativni trend u pogledu povećanja smrtnosti majki u BiH kao i koji su uzroci koji do toga dovode. Procent porođaja uz pomoć medicinskog osoblja u 2012. godini je i dalje ostao visokih 99,9%.

Iako je BiH bila dosta uspješna, zadržavajući stopu smrtnosti majki na niskom nivou, ona ipak mora uložiti dodatni napor kako bi osigurala univerzalni pristup reproduktivnom zdravlju i proizvodima za reproduktivno zdravlje, te treba unaprijediti zdravlje majki uspostavljanjem strateških okvira, kao što su oni za prevenciju raka grlića maternice, što predstavlja jedan od najčešćih uzroka smrtnosti žena u Bosni i Hercegovini. 

Doktori i pedagozi iz NVO IBFAN rade u romskoj zajednici "Gorica" in Sarajevo, da unaprijede roditeljske vještine mladih majki i da pripreme romsku djecu za školu. Kvalificirani profesionalci su razvili program za obrazovanje roditelja koristeći holistički pristup u razvoju djece, u obrazovanju roditelja i njihove spremnosti da odgovore na potrebe svoje djece od njihovog rođenja do šeste godine. Nedavno je ovaj program proširen za još Roma i raseljenih lica, koji nemaju osnovne potrebe zadovoljene ili sa ograničenim pristupom zdravstvu i socijalnoj službi.
Doktori i pedagozi iz NVO IBFAN rade u romskoj zajednici "Gorica" u Sarajevu, kako bi pomogli mladim majkama i djeci.

Potreban je holistički pristup i pogled koji će obuhvatiti ekonomske i društvene faktore koji negativno utiču na reproduktivno zdravlje, zdravlje majki i djece. Kako bi se osigurao daljnji napredak u reproduktivnom zdravlju i zdravlju majki, neophodna je daljnja edukacija bh. stanovništva i unapređenje postojeće zdravstvene njege i usluga socijalne zaštite. BiH se, tokom prošle decenije, suočavala sa opadanjem stope nataliteta i fertiliteta, kao i sa povećanom stopom mortaliteta svog stanovništva, što će imati značajnog uticaja na stanovništvo zemlje i reforme sektorskih politika. Demografski trendovi će značajno uticati na sektore zdravstva i socijalne zaštite pa je precizna i detaljna analiza demografskih indikatora neophodna kako bi se stvorile pouzdane osnove za izradu odgovarajuće populacijske politike.

1.42 godina
ostalo
do 2015

1990 2015
Globalni ciljevi za MRC5
  1. Smanjiti za tri četvrtine stopu smrtnosti porodilja
    • Većina smrtnih slučajeva porodilja se može izbjeći
    • Rađanje djece je posebno riskantno u Južnoj Aziji i Subsaharskoj Africi, gdje se većina žena porađa bez stručne njege
    • Jaz između ruralnih i urbanih područja u oblasti stručne njege tokom rađanja se smanjio
  2. Postići univerzalni pristup reproduktivnom zdravlju; neodgovarajuće financiranje planiranja porodice je veliki neuspjeh u ispunjavanju obaveza da se poboljša reproduktivno zdravlje žena
    • Više žena prima postnatalnu njegu
    • Nejednakosti u njezi tokom trudnoće su zapanjujuće
    • Samo jedna od tri žene u ruralnim područjima regiona u razvoju prima preporučenu njegu tokom trudnoće
    • Napredak u smanjivanju broja trudnoća kod tinejdžerki je zaustavljen, što dovodi više mladih majki u opasnost
    • Siromaštvo i nedostatak obrazovanja potpomažu visoku stopu nataliteta kod adolescenata
    • Napredak u širenju upotrebe kontracepcije od strane žena se usporio; upotreba kontracepcijskih sredstava je najmanja kod najsiromašnijih i neobrazovanih žena