6 Postići sveobuhvatnost osnovnog obrazovanja

Djeca u učionici u Tuzli. UNICEF-ov projekat Škole za djecu podržava implementaciju reforme obrazovanja promovirajući okolinu u kojoj se uči. Projekat pored toga radi i na uključivanju u obrazovanje isključenih grupa, kao što su djeca sa poteškoćama, djeca povratnika i manjine.
Učenici u učionici prilagođenoj za djecu u Tuzli.

Na državnom nivou je za koordiniranje aktivnosti na nivou BiH nadležan Sektor za obrazovanje u okviru Ministarstva civilnih poslova.  Institucije zadužene za obrazovanje u Federaciji BiH obuhvataju 10 kantonalnih ministarstava obrazovanja, dok Federalno ministarstvo obrazovanja ima koordinirajuću ulogu na nivou FBiH. U RS institucija zadužena za obrazovanje je Ministarstvo prosvjete i kulture. U Brčko distriktu tijelo nadležno za obrazovanje je Sektor za obrazovanje Vlade Brčko distrikta. Konferencija ministara obrazovanja BiH omogućava koordinaciju rada svih 14 ministarstava u BiH. Fragmentirana administrativna struktura se reflektuje u u mehanizmima finansiranja: u BiH postoji 13 budžeta za obrazovanje (2 entitetska, 10 kantonalnih i jedan u Brčko distriktu) koji se finansiraju iz javnih sredstava. 

Postotak BDP-a utrošenog na obrazovanje u BiH u 2011 bio je 4,88% i jedan je od indikatora identificiranih za praćenje postizanja obrazovnog MRC za BiH. Postizanje nerealno visoko postavljenog postotka od 7,5% kao ciljne vrijednosti do 2015. godine podrazumijeva značajno povećanje izdvajanja za obrazovanje i dodatno taj postotak nije u skladu s postavljenim ciljevima entiteta od 5,6% u FBiH i 4,5% u RS. I dok je javna potrošnja za obrazovanje u skladu s usporedivim zemljama i ne postoje velike razlike u izdvajanjima u različitim dijelovima zemlje (4% BDP-a za RS i Brčko distrikt, a 5% za FBiH), složena administracija i finansijski sistem za obrazovanje dovodi do dupliciranja troškova i neefikasnosti: 77,7% budžeta za obrazovanje u BiH troši se na plate.

Predškolsko obrazovanje

Strategija za predškolski odgoj i obrazovanje na nivou BiH usvojena je 2004.godine. Još jedan važan korak naprijed u reformi zakonodavstva vezanog za obrazovanje u ranom djetinjstvu dogodio se u oktobru 2007. godine, kada je Parlamentarna skupština BiH usvojila Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju. Najznačajnija promjena uvedena ovim zakonom definirana je u Članu 16. i odnosi se na obavezno predškolsko obrazovanje u godini prije osnovnog obrazovanja za 5-godišnju djecu.

Pohađanje obrazovnih ustanova u ranom djetinjstvu je povećano sa 6,4% u 2006. godini na 13,1% u 2011/2012. u BiH, što je još uvijek niska stopa i predstavlja najnižu stopu u regiji. Samo 2% djece iz najsiromašnije petine stanovništva je pohađalo predškolske obrazovne programe, a samo 1,5% romske djece. U školskoj 2012/2013. godini na teritoriju BiH su postojale 243 predškolske ustanove koje je pohađalo 18.817 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj predškolskih ustanova je povećan za 8,9%, broj djece u predškolskim ustanovama povećan je za 8,8%, a broj zaposlenih je veći za 4,3%.

Osnovno obrazovanje

Dok je stopa upisa u osnovnu školu u BiH ostala kontinuirano visoka još od 2000. godine - preko 97%, čini se da je do 2-3% populacije osnovnoškolske dobi i dalje iznimno teško doći i istu obuhvatiti ovim obrazovanjem. Zabrinjavajuće je da je 46,2% romske djece u nekom trenutku prekinulo s pohađanjem osnovne škole. Od polazne je godine ostvaren određeni stepen napretka (sa 97% u 2000. Do 97,6 % u 2012.), ali stopu od 100% upisa do kraja 2015. će vjerojatno biti teško postići. Ipak, ova stopa u ravni je sa stopom upisa u EU-27 od 97,6%. Procenat učenika koji završe zadnji razred u poređenju sa brojem onih koji su upisali prvi razred je također stalno visoka (99% u 2000. i 99.5% u 2012.), dok je stopu od 100% moguće postići do kraja 2015.

Srednje obrazovanje

Na početku školske 2012/2013. godine na području BiH je upisano 166.122 učenika u 313 škole, što je 2.838 učenika ili 1,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Na početku 2012/2013. školske godine u obrazovni proces je bilo uključeno 13.045 nastavnika, od čega su 7.643 ili 58,6% žene. 107 Stopa pohađanja srednje škole nešto je niža u odnosu na osnovnu školu (92%); u poređenju, svega 22,6% romske populacije pohađa srednjoškolsko obrazovanje, što pokazuje izuzetnu nejednakost između romske i opšte populacije. Samo jedan posto djece srednjoškolske dobi pohađalo je osnovnu školu, dok ih 7% uopšte ne pohađa školu. Generalno, što je slabije imovinsko stanje domaćinstva, to je manji postotak djece u srednjoj školi: najmanji postotak djece je utvrđen među onima koji dolaze iz najsiromašnijih sredina (84%). Indeks odnosa spolova u srednjim školama je 1,02 (1,00 u FBiH i 1,06 u RS-u).

Visoko obrazovanje

Stopa upisa u visokoškolske ustanove u 2001. godini bila je 19,8%. U razdoblju 2001-2012. broj studenata u visokoškolskim ustanovama gotovo se udvostručio. Cilj od 35% stope upisa do 2015. godine je ostvaren (38% u 2011. godini). U periodu od 2000. do 2012.  broj studenata koji diplomiraju se povećao za oko pet puta, pri čemu u smislu obrazovnih postignuća, žene nadmašuju muškarce

Ranjive grupe i inkluzivno obrazovanje

Dvoje male djece iz projekta Djeca sa ulice, implementiranog od strane UNV, lokalne NVO
Dvoje male djece iz projekta Djeca sa ulice, implementiranog od strane UNV, NVO "Zemlja djece" i "TELEX centra za tinejdžere" iz Tuzle.

Najugroženije skupine iz perspektive obrazovanja i siromaštva su manjinske skupine (posebno djevojčice Romkinje), djeca s posebnim potrebama i raseljene osobe.

Neophodno je uložiti adekvatne napore za provođenje načela inkluzivnosti koje propisuju zakoni o obrazovanju. Postojeća praksa i predrasude i dalje utiču na veliki broj djece s invaliditetom. Ova djeca su marginalizirana još od početka, od ranog djetinjstva, zbog nedostatka pristupa osnovnom obrazovanju u redovnim obrazovnim institucijama, nastavnog osoblja koje nije pripremljeno za rad s njima i školskih programa koji nisu fleksibilni ili prilagođeni posebnim obrazovnim potrebama ove djece.

Postojeće mreže škola ne olakšavaju povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Činjenica da u selima/manjim gradovima u kojima su živjeli prije rata često nema škole ili da je najbliža škola daleko, je jedan od razloga sporog povratka. 

Strategije reforme obrazovanja, zakoni i razni dokumenti politika promoviraju principe jednakog  pristupa, raspoloživosti, prihvaćanja, djelotvornosti i službenog prepoznavanja, nediskriminacije i odsustva segregacije u obrazovanju. Međutim, u praksi, učenici i učitelji su i dalje izloženi etničkoj i religijskoj segregaciji u školi, netoleranciji i podjeli. 

Rodna perspektiva u obrazovanju

U BiH, indikator za praćenje napretka u ostvarivanju rodne ravnopravnosti i unapređivanju položaja žena mjeri učešće muškaraca i žena u obrazovanju, od osnovnog do univerzitetskog i pokazuje da je nivo učešća dječaka i djevojčica u osnovnom i srednjem obrazovanju gotovo jednak, dok broj studentica nadmašuje broj njihovih kolega kada je u pitanju upis i diplomiranje na institucijama višeg obrazovanja. Međutim, obrazovanje žena generalno u BiH je, u poređenju s EU standardima, izuzetno nisko. Ovo su, iz rodne perspektive, alarmantni pokazatelji. 

Jaz između obrazovanja i zapošljavanja

Stopa nezaposlenosti mladih u BiH je visoka djelomično i zbog generalno lošeg ishoda obrazovanja i nedostatka odgovarajućih kvalifikacija. Čak i kada mladi muškarci i žene odaberu odgovarajuće karijere često nemaju potrebne “meke vještine” (soft skills) za uspjeh, kao što su preduzetništvo i komunikacijske vještine. Kako bi se poboljšalo zapošljavanje mladih, BiH i dalje treba poticati preduzetničko učenje među učenicima osnovnih i srednjih škola, te podržavati inicijative koje osposobljavaju mlade ljude. To može uključivati i kvalitetniju saradnju između obrazovnog sektora i tržišta rada u svrhu usklađivanja zvanja s potrebama tržišta rada, povećanja i podrške preduzetništvu mladih I stvaranja uslova za pružanje usluga profesionalne orijentacije od osnovne škole nadalje.

1.28 godina
ostalo
do 2015

1990 2015
Globalni ciljevi za MRC2
  1. Osigurati da do 2015. Godine , sva djeca, i dječaci i djevojčice, mogu završiti osnovno obrazovanje
    • Neto stopa upisa u osnovne škole
    • Udio učenika koji se upišu u prvi razred i završe posljednji razred osnovne škole
    • Stopa pismenosti od 15 do 24 godine, žene i muškarci