6 Iskorijeniti ekstremno siromaštvo i glad

Starijoj ženi koja je slijepa i ima poteškoća se kretanje pomaže njena komšinica da uzima odgovarajuće lijekove
Starijoj ženi koja je slijepa i ima poteškoća sa kretanjem pomaže njena komšinica pri konzumiranju odgovarajućih lijekova.

U periodu od 2000. do 2008., BiH je zabilježila značajan ekonomski rast, pri čemu je BDP na godišnjoj osnovi rastao u prosjeku za oko 6%. Generatori ovakvog rasta bili su visoka stopa izvoza, snažna domaća potrošnja i rast investicija koji je podstaknuo značajan porast zajmova i finansijskih sredstava iz inostranstva, te visoka cijena bh. proizvoda na svjetskom tržištu (npr. metala). Ovakav rast pratilo je smanjenje siromaštva od 4%.

Ekonomski rezultati BiH su se, međutim, od 2009. godine, značajno pogoršali. Nakon što je u 2009. godini imala negativnu stopu rasta BDP-a od -2,9%, BDP pokazuje veoma skroman rast, a razlozi za to su višestruki. Jedan od njih je zasigurno i globalna ekonomska kriza. Neki od razloga ovakvog stanja su zajednički za sve zemlje u tranziciji, neki su tipični za samu BiH.

Određeni stepen napretka u ostvarivanju MRC1 koji je zabilježen u prethodnom izvještaju o napretku u realizaciji MRC iz 2010. godine je izgubljen i nema izgleda za ostvarivanje većine indikatora i ciljnih vrijednosti do 2015. godine. Svako šesto domaćinstvo u zemlji je siromašno, stopа nezaposlenosti је sve veća, a između opšte populacije i ugroženih grupa i dalje vladaju nejednakosti.

Prosječni godišnji rast BDP-a od 6% zabilježen do 2007. godine je u godinama nakon udara globalne krize izostao i dostigao negativne vrijednosti (-3,2 u 2009. i posljednja stopa od -0,5 u 2012. godini) sa izgledima za veoma spor oporavak tokom narednih 3-5 godina. Visoka stopa nezaposlenosti, viša nego prosječna stopa u regiji i značajno viša od prosjeka u EU-27 i dalje ostaje problem. Stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 dostigla je visokih 63,1% u 2012. u poređenju sa 22,8% u EU-27 i referentnom stopom od 34,8% iz 2000. godine.

Primijećen je određen napredak u pogledu relativne stope siromaštva sa smanjenjem od 0,3%, sa 18,2% u 2007. na 17,9% u 2011. godini. U istom je periodu stopa apsolutnog siromaštva porasla sa 14,4% na 15%. Ne postoje ni dokazi pozitivnih trendova u pogledu udjela kojeg najsiromašnija petina stanovništva zauzima u nacionalnoj potrošnji, omjera nezaposlenosti, procenta populacije ispod minimalnog nivoa potrošnje energetske vrijednosti hrane, Ginijevog indeksa  ili učešća u neformalnom sektoru. Jedini zadatak koji je ispunjen u vezi sa MRC 1 predstavlja prosječna godišnja stopa inflacije koja se konstantno od 2000. godine drži ispod ciljnih 4%.

Održiv i inkluzivni razvoj u BiH će teško biti realiziran bez holističkog pristupa rješavanju kompleksnih i međusobno povezanih pitanja. Potrebno je izvršiti sveobuhvatnu analizu postojećih sistema penzijskog osiguranja i socijalne zaštite. Stanovništvo BiH se i dalje suočava sa mnogim rizicima uključujući rizike od dugoročne nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih, obolijevanja, niskih obrazovnih standarda, nasilja u porodici, rasta broja socijalno ugrožene djece, nezadovoljstva mladih, starijeg stanovništva sa povećanom potrebom za adekvatnim uslugama njege i daljnje marginalizacije ranjivih grupa stanovništva kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, izbjeglice i povratnici. Pažnju također treba posvetiti regionalnim nejednakostima i pronaći rješenja za ravnomjerniji proces razvoja širom zemlje u pogledu infrastrukture, usluga, ekonomskih mogućnosti i socijalne pomoći/zaštite.

Izazovi u pogledu socijalne politike

  Sanda Kokanović je volontirala u Peugeot kompaniji u BiH, te joj je nakon toga ponuđen stalni posao
Sanda Kokanović je volontirala u Peugeot kompaniji u BiH, te joj je nakon toga ponuđen stalni posao.

Odgovornost za legislativu, planiranje i provedbu politika socijalne zaštite u sistemu vlasti u BiH leži na raznim nivoima: na entitetskom nivou u slučaju RS, na nivou distrikta u slučaju Brčko distrikta BiH i na kantonalnom nivou u slučaju FBiH. Činjenica da su nadležnosti za socijalnu zaštitu na nivou entiteta i kantona, dovodi do znatnih teritorijalnih razlika i nejednakosti kod pružanja naknada i usluga, ovisno o tome gdje određena osoba živi. Na primjer, stope dječijeg dodatka veoma se razlikuju između kantona u FBiH i to stvara osjećaj nepravde. Zbog postojeće administrativne strukture u BiH, pojedinci širom zemlje ostvaruju različite novčane naknade, iako imaju dijagnosticiran isti stepen invaliditeta. Osim toga, stepen zaštite varira ovisno o tome da li invaliditet ima veze sa ratom ili nesretnim slučajem, bolešću ili od činjenice  da postoji od rođenja, što ima za rezultat pružanje nejednake i manje zaštite.

BiH izdvaja nekih 24% BDP-a ukupno na programe socijalne zaštite, uključujući programe socijalnog osiguranja i socijalne pomoći, ali bez naknada za nezaposlenost. Najveći udio ukupnih troškova na programe socijalne zaštite odlazi na programe zasnovane na doprinosima tj. programe zdravstvene zaštite (10,2%) i penzije (10,1%). Na programe socijalne pomoći odlazi 3,9% BDP-a, što ih u poređenju sa EU i drugim zemljama zapadnog Balkana čini najskupljima.

Obilježja i trendovi u domeni zapošljavanja

Jedna od značajnih karakteristika tržišta rada u BiH jeste izuzetno veliki broj radno sposobnog stanovništva koje ne učestvuje u tržištu rada i koji se smatraju ‘neaktivnim’. Učešće radne snage u BiH je značajno ispod nivoa zemalja regiona. Nadalje, ono već godinama stagnira i pokazuje vrlo malo znakova mogućeg oporavka.

Uprkos blagom poboljšanju ekonomskih izgleda u 2011., spor oporavak vodećih industrija u kombinaciji sa skromnim rastom poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru, ne mogu preokrenuti negativne trendove u smislu stope nezaposlenosti. Prema podacima iz 2012. iz ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti (prema ILO metodologiji) dosegla je 28% (26,4% za muškarce I 30,7% za žene) u 2012. Postotak registriranih nezaposlenih, u aprilu 2013. je dosegao 44,5%.Podaci pokazuju da je nezaposlenost najvećim dijelom dugoročna: polovina od svih nezaposlenih je bez zaposlenja već zadnjih pet godina, a četvrtina njih već deset godina.

Dugotrajna nezaposlenost vodi ka gubitku radnih vještina i motivacije, te postaje negativni indikator potencijalnim budućim poslodavcima. Očito je i da je nezaposlenost u BiH više strukturalna, nego sporadična, što ukazuje da su mnogi, ako ne i većina nezaposlenih u stvarnosti već izvan tržišta rada. U pogledu učešća žena u radnoj snazi, rodne razlike u stopama zaposlenosti su visoke i taj nesrazmjer između muškaraca i žena u zapošljavanju postoji u svim dobnim grupama. Zapošljavanje mladih je također od važnosti jer je stopa nezaposlenosti mladih izuzetno  visoka - nezaposlenost je u 2012. godini dosegla 60%.

Djeca

Posebna pažnja treba biti posvećena ranjivosti djece koja odrastaju u siromaštvom pogođenim domaćinstvima i pripadaju socijalno ugroženim grupama. Kada se siromaštvo djece procjenjuje na osnovu prihoda, stambenih uslova, te lišenosti zdravstvene njege i obrazovanja više od polovine djece koja žive u BiH je izloženo višestrukim dimenzijama siromaštva. U slučaju romske djece, gotovo ih 80% živi u siromaštvu. 

Pored romske djece, djece s invaliditetom i djece bez roditeljskog staranja, djeca koja su u najvećoj mjeri pogođena siromaštvom i socijalnom isključenošću su ona koja dolaze iz domaćinstava sa sljedećim obilježjima: domaćinstva s troje i više djece, gdje je najmlađe dijete mlađe od pet godina, domaćinstva s četiri ili više odraslih osoba, domaćinstva sa dvije ili tri starije osobe, domaćinstva čiji su nositelji žene, domaćinstva u kojima je glava domaćinstva neudat/a  ili razveden/a, domaćinstva koja vode osobe bez škole ili sa samo završenom osnovnom školom, domaćinstva bez zaposlenih članova i ona koja žive u ruralnim područjima. Analiza jasno pokazuje da su djeca koja žive u domaćinstvima koja vode žene daleko više izložena riziku od siromaštva i deprivacija u odnosu na djecu koja žive u domaćinstvima koja vode muškarci (23% u odnosu na 18%). Najvažniji razlog za ovu razliku je nejednakost u visini prihoda među spolovima.

Mladi

Mladi ljudi u BiH se suočavaju sa mnogim izazovima u različitim aspektima života. Troje od četvoro mladih ljudi je nezaposleno. Većina njih nisu u braku, nemaju djecu i nisu riješili svoje stambeno pitanje. Često su pesimistični o svojoj budućnosti i svoje životne uvjete smatraju „osrednjim“ u najboljem slučaju. Sve više tehnološko tržište rada traži vještine koje mnogi mladi ljudi ne posjeduju. U odnosu na opštu populaciju mladih, osjetljive skupine mladih su pod još većim pritiskom svakodnevnih izazova života u BiH.  Mladi (dobi 15-24 godina) čine 16% ukupnog stanovništva BiH. Stopa aktivnosti ove populacije u 2012. godini bila je 29,4%, stopa zaposlenosti 10,8% (u odnosu na 16,7% u 2009. godini), a stopa nezaposlenosti zabrinjavajućih 63,1% (u odnosu na 48,7% u 2009. godini, 57,1% u 2010. godini i 57,7% u 2011. godini).

Osobe sa invaliditetom

Procjenjuje se da 10% građana BiH ima neku vrstu fizičkog, senzornog, razvojnog, mentalnog ili emocionalnog invaliditeta, dok je 30% ukupnog stanovništva direktno ili indirektno izloženo posljedicama invaliditeta, što samo za sebe predstavlja rizik za socijalnu isključenost.

Osobe sa invaliditetom čine jednu od najugroženijih i najmanje osnaženih grupa u BiH i izložene su diskriminaciji, siromaštvu i isključenosti. Izloženi su nejednakosti u zdravstvu, nižem stepenu obrazovanja i većim stopama nezaposlenosti. Osobe sa invaliditetom dobijaju različite naknade i imaju različita prava, ovisno o uzroku njihovog invaliditeta i mjestu življenja.

Romi

Romska populacija se tradicionalno suočava sa socijalnim isključenjem. Istraživanje višestrukih pokazatelja (2012) potvrđuje da je, prema gotovo svim pokazateljima, položaj Roma znatno lošiji nego u općoj populaciji. Stopa upisa romske djece u osnovno obrazovanje je 69%. Kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje izuzetno je mali broj romske djece koja pohađaju srednju školu, svega 22,6% u odnosu na 91,8% djece iz opšte populacije. Stopa pismenosti među Romkinjama u dobi od 15-24 godine bila je svega 68,9% u odnosu na 99,3% kod žena iste dobi u opštoj populaciji. Prosječan broj godina školovanja kod Roma u dobi od 16 do 24 bio je 5,3 dok je kod opšte populacije 11,1 godina. Nadalje, kada se radi o obrazovanju nakon srednje škole (ISCED 4+) jaz između Roma i opšte populacije bio je očit: 10% opšte populacije je završilo ovaj stepen obrazovanja u odnosu na 0% romske populacije. 

Visina prihoda Roma odražava duboko siromaštvo Roma u BiH i to generalno zbog njihove isključenosti s tržišta rada i ‘niske kvalitete’ vrste poslova koje obavljaju. Romska djeca su pet puta češće pothranjena i dvostruko češće zaostaju u rastu.

Prosjačenje i rad djece su, u velikoj mjeri, posljedica nedostatka pristupa, pogotovo romskih majki, društvenoj pomoći (čak i kad na to imaju pravo) i nedostatka kvalitetnih obrazovnih mogućnosti za njihovu djecu. Isti ovi faktori također čine romsku djecu posebno ranjivom za trgovinu ljudima. UN trenutno pruža podršku za reviziju postojećeg Akcionog plana za Rome kako bi se bolje adresirali problemi romske populacije u BiH.

Starije osobe

Osobe u dobi od 65 godina i više u BiH čine 14,19% ukupne populacije. Na penzije se prosječno izdvaja stopa od 10,3% BDP-a i kao takva predstavlja jednu od najviših u poređenju sa zemljama EU i regije Zapadnog Balkana. Međutim, oko 60% ljudi preko 65 godina nisu obuhvaćeni redovnim primanjima na osnovu starosne penzije ili neke druge sheme, dakle ruralno stanovništvo, poljoprivrednici, itd. Ovako nizak nivo pokrivenosti penzijskim sistemom predstavlja ozbiljan socijalni problem za BiH i čini ovu grupu stanovništva izloženom rizicima siromaštva i socijalne isključenosti. Drugi veliki problem je taj što su penzije koje prima veliki dio korisnika toliko male da su nedovoljne da pokriju osnovne životne troškove; gotovo polovina svih korisnika dobija minimalnu penziju.

Izbjeglice i raseljene osobe

 Modriča - Izbjeglice se vraćaju u svoje domove
Modriča - Izbjeglice se vraćaju u svoje domove

Povratak i dalje ostaje jedan od glavnih izazova ove zemlje nekih sedamnaest godina nakon završetka rata sa 103.000 raseljenih osoba i manjinskih povratnika, uključujući i oko 8.600 osoba koje još uvijek žive u centrima kolektivnog zbrinjavanja u jako lošim uslovima i koje još uvijek čekaju rješavanje svog statusa. Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma ima za cilj povratak izbjeglica i raseljenih osoba.  Od stotine hiljada koji su se vratili svojim domovima od kraja rata, desetine hiljada njih (procjene nisu pouzdane) nije ostalo u svojim domovima, nego su se ili vratili u mjesto u kojem su bili raseljeni ili se preselili na neko drugo mjesto. Značajan broj onih koji su se vratili i ostali u svojim domovima se suočavaju sa siromaštvom i teškim životom. 

Vijeće ministara BiH i Vlade entiteta su u junu 2010. godine usvojili revidiranu Strategiju za provedbu Aneksa VII koja predstavlja ključno strateško opredjeljenje BiH o načinu rješavanja problema izbjeglica. Revidiranom Strategijom utvrđen je sveobuhvatan paket mjera potrebnih za rješavanje preostalih izazova izbjegličke situacije. Ove mjere obuhvataju povrat i obnovu imovine, elektrifikaciju objekata i ključna pitanja vezana za zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu, obrazovanje, pravo na zaposlenje, sigurnost i deminiranje i u konačnici, rješavanje pitanja prava na kompenzaciju. 

1.34 godina
ostalo
do 2015

1990 2015
Globalni ciljevi za MRC1
  1. Prepoloviti broj ljudi koji živi sa manje od 1$ na dan
    • Udio stanovništva sa manje od 1$ (PPP) po danu
    • Omjer siromaštva
    • Udio najsiromašnije petine u nacionalnoj potrošnji
  2. Ostvariti potpuno i produktivno zapošljavanje i dostojanstven rad za sve, uključujući žene i mlade
    • Stopa rasta BDP-a po zaposlenom
    • Odnos zaposlenosti u odnosu na broj stanovnika
    • Udio zaposlenih osoba koje žive sa manje od 1 $ (PPP) po danu
    • Procenat samouposlenih i onih koji doprinose porodičnom poslu u ukupnoj zaposlenosti
  3. Smanjiti za pola broj ljudi koji pate od gladi
    • Rasprostranjenost neuhranjenosti djece do pet godina starosti
    • Udio stanovništva ispod minimalnog nivoa dijetetskih potreba za energijom