Uspješni primjeri saradnje u lokalnim zajednicama

Uspješni primjeri saradnje u lokalnim zajednicama

18 January 2016

Prema zvaničnim statistikama, bosanskohercegovačko iseljeništvo broji iznad dva miliona ljudi, što čini više od 50% stanovništva u Bosni i Hercegovini. Ovaj podatak našu zemlju svrstava među evropske države sa najvećim procentom iseljenika u odnosu na broj domicilnog stanovništva. Bosanskohercegovačko iseljeništvo je često visokoobrazovano i uspješno, a njegove veze sa domovinom su čvrste, o čemu svjedoče i godišnji novčani transferi iz dijaspore u vrijednosti od 3,5 milijardi KM. Ipak, zbog nedovoljne institucionalne podrške veze iseljenika sa Bosnom i Hercegovinom uglavnom su privatne i porodične prirode, dok je ogromni potencijal za ekonomsku, tehničku, obrazovnu i kulturnu saradnju u korist napretka cijele zemlje i svih njenih građana, kako unutar tako i izvan njenih granica, nedovoljno razvijen.

Prepoznavši ovaj potencijal, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Vlada Švicarske i Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) su u julu 2013. godine pokrenuli projekat pod nazivom Uvrštavanje koncepta migracije i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (Migracije i razvoj). Projekat je imao dva cilja: s jedne strane, pružena je podrška institucijama vlasti da unaprijede politike i prakse za uspostavu bolje saradnje sa iseljeništvom, a s druge strane, ojačani su kapaciteti za takvu saradnju u okviru lokalnih zajednica. Jedna od aktivnosti projekta ticala se uvođenja koncepta migracija i razvoja u strategije razvoja deset partnerskih jedinica lokalne samouprave, iz čega su proistekle konkretne inicijative s ciljem uspostave ili osnaživanja saradnje sa privatnim i pravnim licima ili udruženjima iz iseljeništva, a u svrhu postizanja konkretnih razvojnih rezultata na lokalnom nivou.

Ove lokalne inicijative provedene su u periodu 2014-2015. godina, i to u Jajcu, Ključu, Laktašima, Maglaju, Nevesinju, Posušju, Prijedoru, Sanskom Mostu i Velikoj Kladuši. Finansirane su iz sredstava projektnog fonda, uz svesrdnu podršku Vlade Švicarske, značajno učešće partnerskih općina i gradova, privatnih lica i poslovnih subjekata iz dijaspore, te krajnjih korisnika. Njihova cjelokupna vrijednost iznosi oko 1.225.000 KM.