Kako je moguće osnažiti ljude da postanu agensi promjena, minimizirajući rizike od katastrofa i osiguravajući održiv i klimatski pametan humani razvoj? Kako možemo kolektivno preći sa oporavka na izgradnju otpornosti? Kako staviti ljude u središte svih nastojanja na smanjenju rizika od katastrofa kao agenasa promjena, a ne samo kao potencijalnih žrtava?
 
Izvještaj se fokusira na nedavne katastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Hrvatsku, Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Srbiju i Kosovo*. Preventivno djelovanje u cilju smanjenja rizika na nivou zajednica sve se više prepoznaje kao jedini najdjelotvorniji i najekonomičniji način smanjenja rizika od katastrofa i sprečavanja gubitaka usljed hazarda ubuduće. Ali, kako to primijeniti u praksi i kako izvući pouke iz dosadašnjih  odgovora na katastrofe na Zapadnom Balkanu? Kako iskoristiti snagu pristupa od baze prema vrhu i direktnu povezanost takvih pristupa sa ljudima, te kako iskoristiti znanje i resurse na lokalnom nivou, kao i sposobnost dopiranja do ranjivih i isključenih? Kako se može spontan izljev solidarnosti među ljudima sistematizirati u održive sisteme za upotrebu ubuduće? Kako povećati liderstvo žena i mladih da bi se osigurali djelotvorni, inkluzivni i održivi pristupi u budućnosti? Kako se može transformativna upotreba tehnologije, društvenih mreža i velikih podataka pretočiti u finansijski pristupačne sisteme ranog upozorenja i instrumente odgovora na vanredne situacije?
 
Zajednička ranjivost na katastrofe u regiji također poziva i na energičnu procjenu prekograničnih hazarda i pospješenje mehanizama prijenosa znanja kako bi se na Zapadnom Balkanu povećali kapaciteti za identifikaciju, procjenu i praćenja rizika i za rano upozorenje.  U ovoj publikaciji su identificirane ključne prepreke na putu ostvarenja tog cilja, ali i mogućnosti njegovog ostvarenja te je upućen poziv za djelovanje u cilju izgradnje otpornosti na rizike na Zapadnom Balkanu za ljude, od strane ljudi.

* Reference na Kosovo će se razumijevati u skladu sa rezolucijom Savjeta Bezbjednosti 1244 (1999).